Edvard Munch (Løten, 12. prosinca 1863. - Ekely, 23. siječnja 1944.), norveški slikar.

Edvard Munch
Postimpresionizam - Simbolizam
Aksel Johannessen, Munch s portretom Jappea Nilssena
Biografske informacije
Rođenje12. prosinca 1863.
Løten, Norveška
Smrt23. siječnja 1944.
Ekely, Norveška
Opus
Poljeslikarstvo - crtež - grafika
Znamenita djela
Krik
Poljubac
Ples života
Influencija
Potpis

Tipičan predstavnik ekspresionizma u slikarstvu. Kao vječito nespokojnan, pomalo morbidnan pesimist, u strahu od samoće ljudskog bića, podjednako u gužvi velegrada kao i pred uznemirujućom veličinom prirode. Spomenuta raspoloženja Munch prenosi i na platno, služeći se linijama koje se izdužuju i povijaju, kao i tonovima boja koje djeluju melankolično. Takvu atmosferu stvorio je na slikama Krik, Tjeskoba, Na mostu. Proslavio se u Njemačkoj u 20. stoljeću, te na tamošnje slikare ekspresioniste izvršio znatan utjecaj.

Munch je bio kronični bolesnik cijelog svog života. Vjeruje se kako je bolovao od bipolarnog poremećaja (poznatijeg kao manijakalna depresija).

Slavna djela uredi

 
Pojačano osiguranje u Munchovom muzeju u Oslu.

Krik (1893.; izvornog naziva "Očaj") je najslavnija Munchova slika koja spada u najprepoznatljivija svjetska djela. Ona pripada skupini slika koje je Munch nazvao "Friz života", a u kojoj je istraživao teme života, ljubavi, straha, smrti i melankolije. Kao što je slučaj i s drugim djelima iz ove serije, Munch je napravio brojne verzije istog motiva. Najpoznatija verzije je bila ukradena iz Munchovog muzeja u Oslu, 22. kolovoza, 2004. god., no već 31. rujan, 2006. norveška policija je pronašla počinitelje i povratila sliku skupa s još jednom - Madonna.

Teme iz Friza života se kontinuirano provalče kroz njegov cijeli život. One se mogu prepoznati u djelima kao što su: Bolesni dječak (1886., portret njegove preminule sestre Sofije), Pepeo (1894.) i Most. Na "Mostu" se nalaze bezoblične figure koje nemaju prepoznatljivih karakteristika i lica. Zastrašujući oblici tamnog drveća i kuća natkrivljuju figure i pojačavaju osjećaj strave. Žene su na Munchovim slikama prikazivane ekstremno, ili kao krhke, nevine žrtve ili kao smrtonosne vampirice. Mnogi kažu da to proizilazi iz njegovih seksualnih tjeskoba.

Vanjske veze uredi