Otvori glavni meni
Allergia alimentaria ((lat.))
Klasifikacija prema MKB-10
T78.0 Anafilaktični šok uzrokovan štetnim djelovanjem hrane

Alergija od hrane jest štetan imunosni odgovor na proteine u hrani[1][2]. Alergija od hrane razlikuje se od manje štetnih odgovora na hranu kao što su intolerancija hrane, farmakološke reakcije i reakcije posredovane toksinima.

alergija od hrane farmakološke reakcije toksini intolerancija
štetan imunosni odgovor na proteine u hrani kofeinski tremori, sirna/vinska (tiraminska) migrena, trovanje skombroidnom (histaminskom) ribom trovanje bakterijskom hranom, stafilotoksin intolerancija laktoze (deficijencija laktaze)

Proteini u hrani koji pokreću alergijski odgovor nazivaju se alimentarnim alergenima. Procijenjuje se da gotovo 12 milijuna Amerikanaca pati od alergije od hrane,[3] a prevalencija je u rastu.[4] Šest do osam posto djece do treće godine ima alergiju od hrane kao i skoro četiri posto odraslih.[5]

Alergija od hrane uzrokuje otprilike 30.000 posjeta hitnoj službi i 100 do 200 smrti godišnje u Sjedinjenim Državam.[6] Najčešće alergije od hrane u odraslih jesu one od školjaka, kikirikija, orašastih plodova, ribe i jaja[5], a najčešće alergije od hrane u djece jesu one od mlijeka, jaja, kikirikija i orašastih plodova[5].

Terapija se sastoji od imunoterapije (desenzitizacije) ili izbjegavanja tako što alergična osoba izbjegava sve oblike dodira s hranom od koje je alergična. Područja istraživanja uključuju anti-IgE antitijela (omalizumab ili Xolair) i specifičnu oralnu tolerancijsku indukciju (SOTI) koji su pokazali nekakvu nadu za terapiju određenih alergija od hrane. Ljudi s dijagnosticiranom alergijom od hrane mogu nositi autoinjektor adrenalina kao što su EpiPen ili Twinject, zatim razne oblike nakita s medicinskim upozorenjem ili razviti plan za hitno djelovanje u dogovoru sa svojim liječnikom.

Više informacijaUredi

ReferencijeUredi