Alergija na hranu
Alergija od hrane jest štetan imunosni odgovor na proteine u hrani[1][2]. Alergija od hrane razlikuje se od manje štetnih odgovora na hranu kao što su intolerancija hrane, farmakološke reakcije i reakcije posredovane toksinima.
| Alergija na hranu | |
|---|---|
lat. | Allergia alimentaria |
 | |
| Različite vrste hrane koje mogu izazvati alergijsku reakciju | |
| Specijalnost | Imunologija |
| Klasifikacija i eksterni resursi | |
| ICD-10 | T78.0 Anafilaktični šok uzrokovan štetnim djelovanjem hrane |
| ICD-9 | V15.01-V15.05 |
| eMedicine | med/806 |
| MeSH | D005512 |
| alergija od hrane | farmakološke reakcije | toksini | intolerancija |
|---|---|---|---|
| štetan imunosni odgovor na proteine u hrani | kofeinski tremori, sirna/vinska (tiraminska) migrena, trovanje skombroidnom (histaminskom) ribom | trovanje bakterijskom hranom, stafilotoksin | intolerancija laktoze (deficijencija laktaze) |
Proteini u hrani koji pokreću alergijski odgovor nazivaju se alimentarnim alergenima. Procijenjuje se da gotovo 12 milijuna Amerikanaca pati od alergije od hrane,[3] a prevalencija je u rastu.[4] Šest do osam posto djece do treće godine ima alergiju od hrane kao i skoro četiri posto odraslih.[5]
Alergija od hrane uzrokuje otprilike 30.000 posjeta hitnoj službi i 100 do 200 smrti godišnje u Sjedinjenim Državam.[6] Najčešće alergije od hrane u odraslih jesu one od školjaka, kikirikija, orašastih plodova, ribe i jaja[5], a najčešće alergije od hrane u djece jesu one od mlijeka, jaja, kikirikija i orašastih plodova[5].
Terapija se sastoji od imunoterapije (desenzitizacije) ili izbjegavanja tako što alergična osoba izbjegava sve oblike dodira s hranom od koje je alergična. Područja istraživanja uključuju anti-IgE antitijela (omalizumab ili Xolair) i specifičnu oralnu tolerancijsku indukciju (SOTI) koji su pokazali nekakvu nadu za terapiju određenih alergija od hrane. Ljudi s dijagnosticiranom alergijom od hrane mogu nositi autoinjektor adrenalina kao što su EpiPen ili Twinject, zatim razne oblike nakita s medicinskim upozorenjem ili razviti plan za hitno djelovanje u dogovoru sa svojim liječnikom.
Povezano
urediReferencije
uredi- ↑ „Frequently Asked Questions”. Food Allergy & Anaphylaxis Network. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-11. Pristupljeno 2013-01-17.
- ↑ „Allergy Glossary of Terms”. Revolution Health.
- ↑ „Food Allergy Media Q&A” (PDF). Food Allergy & Anaphylaxis Network. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-17. Pristupljeno 26. siječnja 2008.
- ↑ Kagan RS (February 2003). „Food allergy: an overview”. Environ Health Perspect 111 (2): 223–5. DOI:10.1289/ehp.5702. PMC 1241355. PMID 12573910. Arhivirano iz originala na datum 2009-01-18. Pristupljeno 2013-01-17.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 National Institute of Allergy and Infectious Diseases (July 2004). „Food Allergy: An Overview” (PDF). National Institutes of Health. str. 35.
- ↑ „Food Allergy Facts and Statistics” (PDF). Food Allergy & Anaphylaxis Network. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2012-03-26. Pristupljeno 2013-01-17.