Tomislav Krizman
Tomislav Krizman (Orlovac, 21. jul 1882. – Zagreb, 24. oktobar 1955.) bio je hrvatski slikar i grafičar, jedan od najznačajnijih promotora secesije u Hrvatskoj.[1] Krizman je bio pionir grafičkog dizajna, zapravo primijenjene grafike kako se tada zvala ta vještina, kreator prvih tako oblikovanih knjiga, plakata, brošura i predmeta.[2]
| Tomislav Krizman | |
|---|---|
| Secesija | |
 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Orlovac (Karlovac), 21. jul 1882. |
| Smrt | Zagreb, 24. oktobar 1955. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Opus | |
| Polje | slikarstvo, grafika |
| Praksa | Zagreb, Beč |
Biografija uredi
Krizman se školovao na zagrebačkoj Trgovačkoj akademiji i paralelno pohađao tečajeve crtanja i slikanja kod Čikoša, Crnčića i Auera. Od 1903. do 1907. nastavlja školovanje u Beču najprije na Školi za primijenjenu umjetnost a nakon tog i na Akademiji. U Beču se upoznao sa secesijom i koja mu se toliko dopala da je postao i član grupe Secession.[2]
Još dok je živio u Beču dizajnirao je neke keramičke predmete u duhu secesije, a i slike koje je naslikao tada (Autoportret, Portret Mary Delvard) jasno odaju taj uticaj.[2] Nakon povratka u Hrvatsku od 1912. radi na zagrebačkoj Školi za umjetnost i obrt kao profesor, a od 1922. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je radio do smrti.[1] Krizman je bio i društveno angažiran, jedan je od osnivača Društva likovnih umjetnika Medulić 1908. i Proljetnoga salona (1916) i Umjetničke zadruge Djela. Uz to što je bio osnivač moderne hrvatske grafike, bio je i pionir Industrijskog dizajna. Bio je i redovni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.[1]
Kao slikar Krizman je slikao pejsaže, portrete, mrtve prirode u svim tehnikama. Nakon balkanskih ratova slikao je pesaže putujući Makedonijom, Kosovom, Bosnom i Hercegovinom. Puno je značajniji njegov opus koji je ostavio u grafici. Još dok je boravio u Beču 1907. izdao je grafičku mapu Skitzzen und Eindrücke aus Dalmatien, Bosnien, Kroatisch Zagorien und Wien.[3] Nakon tog je 1909. objavio mapu; Motivi iz Beča, zatim 1910. mapu bakroreza sa motivima iz Bosne i Hercegovine , a nakon tog 1917. i 1918. Veliku i malu mapu sa motivima iz Makedonije. Puno kasnije 1936. i 1937. objavio je mape bakroreza Bosna i Hercegovina i Naš Jadran.[3] Bavio se i scenografijom i kostimografijom za teatarska i operna djela.[1]
Bibliografija uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Krizman, Tomislav”. Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 1. 6. 2018.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 „Primijenjena grafika na ALU: Tomislav Krizman”. Akademija likovnih umjetnosti. Pristupljeno 1. 6. 2018.
- ↑ 3,0 3,1 „Krizman, Tomislav”. Culturenet. Pristupljeno 1. 6. 2018.