Huriye Öniz Baha

Huriye Öniz Baha (Istanbul, 18871950), turska političarka, odgojiteljica i književnica.

Huriye Öniz Baha
Huriye Öniz Baha

Huriye Öniz u slici iz 1935.

Biografija
Datum rođenja (1887-05-01)1. 5. 1887.[1]
Mesto rođenja Istanbul (Osmansko Carstvo)
Datum smrti 2. 11. 1950. (dob: 63)
Mesto smrti Istanbul (Turska)
Državljanstvo  Turska
Narodnost Turkinja
Veroispovest islam
Politička partija CHP
Supružnik Hayrettin-beg
Potomstvo Sinasi Ali
Diploma sa Bedford College (London)
Profesija nastavnica i pedagoginja, političarka, književnica

Život uredi

Huriye Baha Hafize Öniz[1] rođena je 1887. godine u tadašnjem carskom Istanbulu, od oca Bahaddin-bega i majke Ayşe Hanım.[1] Nakon završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja u industrijskoj školi,[α 1] dobila je privatno obrazovanje.[2][3] Jedno vrijeme je radila kao učiteljica turskoga u Američkoj Školi[α 2] u Bursi, zatim je studirala pedagogiju na Bedford Collegeu, ženskom odjelu Univerziteta u Londonu.[1] Povratkom u Istanbul, pri kraju 1912. predavala je pedagogiju, prirodoslovne predmete i domaćinstvo u srednoj školi za djevojke.[1]

Poslije Balkanskih ratova predavala je na kursevima otvorenim za iseljenike, sudjelovala u raznim dobrotvornim akcijama, a zatim je upisala kurs Crvenog polumjeseca i postala dobrovoljna medicinska sestra.[1] 1926. postavljena je za učiteljicu grčke škole, zatim je predavala u židovskoj školi u Haydarpaşi, u židovskoj školi za dječake Galata, u armenskoj školi (Kalfayan) u Hasköyju, u školi u Feriköyju i u grčkoj školi u Yeniköyju.[2] Udala je se Hayrettin-begu i iz toga braka dobila jednog sina.[1] Prezime Baha uzela je 1934. kada je uveden Zakon o prezimenima.[1]

Republikanska stranka nominirala ju je za parlamentarnog kandidata na izborima 1935. i izabrana je za zastupnika u Diyarbakıru. Priznavanjem prava žena da biraju i budu birane u Turskoj, bila je jedna od 18 zastupnica koje su ušle u Veliku narodnu skupštinu Turske. Bila je jako aktivna politička figura, služila je u Odboru za financije, u privremenim odborima za nacrt Zakona o radu, Zakon o šumama i drugim. Tih godina je objavila roman Djeca ispod mosta (Köprüaltı Çocukları, 1936), njezino najpoznatije književno djelo.[4]

Poslije godina u politici, vratila je se učiteljskoj profesiji i predavala je turski jezik u Talijanskoj srednjoj školi i Srednjoj trgovačkoj školi, na Gimnaziji za djevojke u Erenköyju i na Gimnaziji za djevojke u Beyoğlu. Godine 1939. objavila je knjigu pod naslovom Učiteljski roman (Bir Öğretmenin Romanı, 1939), priča o učitelju idealisti u jednom selu središnje Anadolije.

Umrla je 2. novembra 1950. godine u gradu Istanbulu.

Književno djelo uredi

Dok je bila član turskog parlamenta, napisala je dječji roman pod nazivom Köprüaltı Çocukları (1936) tj. „Djeca ispod mosta”, priča o djeci bez roditelja, njihovim iskustvima i negativnostima s kojima se tokom romana suočavaju, priča o samoći i tuzi. Roman se smatra jedan od začetnika dječje književnosti u republikanskog razdoblja (1923-1950), te jedan od izvornih primjera, odnosno uzoraka toga žanra.[4] Iz 1939. je „Učiteljski roman” u kojem autorica je naglasila pitanja o odnosu pojedinca, njegovog društvenog života, republike i republikanskih ustanova.[1]

Djela uredi

  • Köprüaltı Çocukları (1936)
  • Bir Öğretmenin Romanı (1939)

Bilješke uredi

  1. Leyli Kız Sanayi Mektebi tj. Industrijska Ženska Škola, obrazovna ustanova u Istanbulu.
  2. tur. Bursa Amerikan Kız Koleji ili Bursa Amerikan Kız Mektebi (1876-1928).

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 „Huriye Öniz Baha (1887-1950)”. Atatürk Ansiklopedisi. Atatürk Kültür, Dil ve Tarih Yüksek Kurumu - Atatürk Araştırma Merkezi Başkanlığı. Pristupljeno 15. 10. 2023. 
  2. 2,0 2,1 Duroğlu, 2007 & 80-82
  3. Karagülle 2012
  4. 4,0 4,1 Eker 2006

Bibliografija uredi