Branko Bošnjak

Branko Bošnjak (Stojčinovac kod Osijeka, Kraljevina SHS, 14. januar 1923 - Zagreb Hrvatska 18. juni 1996.), Jugoslavenski (hrvatski) marksistički filozof, univerzitetski profesor i akademik, pripadnik praxisove škole mišljenja i jedan od osnivača časopisa Praxis.[1]

Branko Bošnjak
Filozofija 20. stoljeća
Zapadna filozofija
Rođenje14. januar 1923 Stojčinovac kod Osijeka, Kraljevina SHS
Smrt18. juni 1996., Zagreb Hrvatska
Filozofija
Škola/Tradicijamarksizam
Glavni interesiGrčka antička filozofija, religija
Inspiracija

Biografija uredi

Branko Bošnjak studirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jugoslavistiku i grčki. Na istom fakultetu je doktorirao 1956 sa temom Povijest filozofije kao nauke. Habilitirao je na istom fakultetu 1960 sa radom Logos i dijalektika. (Studija o Heraklitu). Od 1963 je docent , te kasnije i redovni profesor. Bošnjakov glavni filozofski interes bila je antička grčka filozofija i odnos marksizma i religije. Jedan od prvih njegovih filozofskih eseja nosi naslov »Socijalizam i religija«, objavljen je u Praxisu broj 2 (1964). Taj tekst bio je pisan u maniri borbenog ateizma, u njemu je Marxovu kritiku religije Bošnjak pokušao interpretirati u skladu s lenjinističkim antiteizmom. No na kraju eseja – nasuprot ranije iznijetoj tezi o nužnosti ukidanja religije – Bošnjak je toleratno zaključio »ne treba religiju silom sprečavati«, već da »mora postojati stalan dijalog s takvim shvaćanjem«. Upravo taj rad najbolje ocrtava Bošnjaka, - on je iznad svega bio humanist, uvijek spreman na dijalog i kritičko razmišljanje.

Branko Bošnjak bio je dugogodišnji šef Katedre za historiju filozofije, pročelnik Odsjeka za filozofiju[2], predsjednik Savjeta i dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u dva navrata predsjednik Filozofskog društva Hrvatske (1964.-1965. i 1978.-1979.).[3] i član Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti. Predavao je na brojnim svjetskim Univerzitetima i međunarodnim filozofskim skupovima. Uredio je brojne filozofske biblioteke i časopise, i napisao desetak filozofskih djela.

Najznačajnija djela uredi

  • Povijest filozofije kao nauka, Naprijed, Zagreb (1958.)
  • Logos i dijalektika (1961.)
  • Filozofija i kršćanstvo, Biblioteka Religija i društvo, Zagreb (1966.)
  • Grčka filozofska kritika Biblije (1971.)
  • Sistematika filozofije, Naprijed, Zagreb (1977.)
  • Filozofija - Uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Naprijed, Zagreb (1977.)
  • Grčka filozofija, Filozofska hrestomatija NZMH (1978.)
  • Smisao filozofske egzistencije (1981.)
  • Filozofija i povijest, Školska knjiga, Zagreb (1983.)
  • Povijest filozofije u tri toma, Prometej, Zagreb (1993.)

Pogledajte i ovo uredi

Bilješke uredi

Vanjske veze uredi