Zugló
Zugló službeno mađarski: Budapest XIV. kerülete - 14. Budimpeštanski okrug) je ime jednog od 23 okruga mađarskog glavnog grada - Budimpešte.
Zugló
| |
|---|---|
 | |
| distrikti | Alsórákos, Herminamező, Istvánmező, Kiszugló, Nagyzugló, Rákosfalva, Törökőr, Városliget |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Gergely Karácsony |
| Površina | |
| - Ukupna | 18.13 km² [1] |
| Stanovništvo (2015.) | |
| - Grad | 124,956[1] |
| - Gustoća | 6,892.2 stan./km² [1] |
| Službene stranice www.zuglo.hu/ | |
Zugló je jedan od najvećih gradskih okruga sa svojih 124,956 stanovnika, kojiko je imao 2015., koji žive na površini od 18.13 km².[1]
Karakteristike i historija uredi
Okrug Zugló prostire se po istočnoj lijevoj peštanskoj strani Dunava, sjevernije od strogog centra grada u smjeru Kerepesa. Na zapadu ovog okruga leži - Gradski park (Városliget) sa Trgom heroja koji je jedan od lokaliteta uvršten na UNESCO-vu Listu mjesta svjetske baštine u Evropi.[2]
O porijeklu imena Zugló, postoje dvije teorije, prema jednoj ono dolazi od mađarske riječi szuglyó (ili zugla) koja se koristila u 19. vijeku, a značila je kutak, mrtvi rukavac, po drugoj hipotezi ono vuče korjene od njemačkog szugló, a to je značilo močvarna jama.[3]
Zugló se sve do 19. vijeka zvao - Szuglónak, a sve do 1935.kad je osnovan kao okrug pod imenom Rákosváros, njegov teren dijelili su okruzi; Terézváros, Erzsébetváros i Kőbánya. Tek od 1950. - kad se osnovana Velika Budimpešta, zove se - Zugló.[3]
Razvoj okruga počeo je sa širenjem Pešte 30-ih godina 19. vijeka i parcelacijom dotadašnjeg šumskog zemljišta u današnjem kvartu Herminamező. U istom kvartu su 1843. podignute terme pa je on postao omiljeno izletničko mjesta. Istovremeno se grade i prve vile po ulicama Hermina, Kraljice Elizabete (Erzsébet királyné útja), Amerikai i Uzsoki (Jókai).[3]
Gradski park (Városliget) počeo je nicati još za Marije Terezije sadnjom vrba, bagrema i dudova - 1751. Krajem 19. vijeka proširen je prema Herminamezu, istovremeno se počelo i sa izgradnjom prvih industrijskih pogona.[3]
Između 1890. i 1900. broj stanovnika se izuzetno povećao, tad su podignuti kvartovi; Törökőr, Kiszugló i Nagyzugló.[3]
Prva srednja škola otvorena je 1879., između 1898. - 1899. Odon Lechner sagradio je Geološki institut. Alli je najveći projekt u okrugu bila izgradnja Trga heroja zbog Milenijske izložbe, uz njega je izgrađen i metro, i to kao prvi u kontinentalnoj Evropi.[3]
Nakon Prvog svjetskog rata još više se ubrzala urbanizacija okruga.[3]
Pobratimski gradovi uredi
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Hungary: Budapest City” (engleski). City population. Pristupljeno 24. 08. 2016.
- ↑ „Budapest, including the Banks of the Danube, the Buda Castle Quarter and Andrássy Avenue” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 24. 08. 2016.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 „Ligetből kerület” (mađarski). Zugló Budapest XIV. kerülete. Pristupljeno 24. 08. 2016.
