Zora Dirnbach (Osijek, 22. 8. 1929. – Zagreb, 19. 4. 2019), jugoslavenska i hrvatska scenaristica, spisateljica, urednica i novinarka.

Zora Dirnbach
Rođenje(1929-08-22)22. 8. 1929.
Osijek, Kraljevina Jugoslavija
Smrt19. 4. 2019. (dob: 89)
Zagreb, Hrvatska
NacionalnostJugoslavenka, Hrvatica
EtnicitetŽidovka
DržavljanstvoHrvatska
Alma materFilozofski fakultet u Zagrebu
Zanimanjescenaristica, spisateljica
RodbinaMoritz Dirnbach
(djed)
Hermina (Glatter) Dirnbach
(baka)
Gertruda Dirnbach
(sestra)

Biografija

uredi

Zora Dirnbach je rođena u Osijeku, 22. 8. 1929 godine. Otac joj je bio židovskog podrijetla, a majka austrijska-katolkinja koja se 1922 godine konvertirala na judaizam.[1][2][3][4][5] Zora je odrasla uz sestru Gertrudu. Otac joj je u Osijeku posjedovao tvornicu papira "Mursa Mill".[3][4][5]

Studirala je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zora je od 1949 radila kao novinarka i urednica kulturnog programa u dnevnim novinama i na Radiju Zagreb. Od 1958 radila je kao dramatičar na prvom programu Radio Zagreba. Od 1936 do 1991 godine, Zora je radila kao dramatičar i urednik dramskog programa na Radioteleviziji Zagreb. Autor je tri filmska scenarija za dugometražne igrane filmove, među inima i nagrađivanog filma Deveti krug. Autorica više od desetak radio-drama (od kojih je većina izvedena i u inozemstvu) kao i TV-drama, TV-filmova i dvije serije; autorica adaptacija i prijevoda velikog broja radio i TV-drama U svojstvu stručnog suradnika predavala je TV-dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovala na brojnim međunarodnim sastancima TV-dramaturga Europe u Beču, Stockholmu, Londonu, Kopenhagenu, Minhenu i Monte Carlu. U raznim domaćim i u dvije inozemne antologije radio-dramskih i TV-dramskih tekstova objavljena je radio-drama Alkimonova jabuka, i TV-drama Taj dugi, dugi put. Dirnbach je autor nekoliko romana i kolekcija kratkih priča. Članica je Hrvatskog društva pisaca.[3][5][6]

Kroz svoj cijeli život bila je inspirirana osobnom i obiteljskom tragedijom tijekom Holokausta, kao i samim Holokaustom. Kao članica Židovske općine Zagreb, istoj je kroz život dala nemjerljivi doprinos. Sa svojim stalnim angažmanom u "Vijeću židovske općine Zagreb", vodila je odbor za informiranje Židovske općine Zagreb, te je isto tako puno doprinjela zagrebačkoj židovskoj zajednici. Iako je tijekom Drugog svjetskog rata tj. Holokausta bila krštena, u namjeri da joj se spasi život, Zora za sebe kaže da je hrvatska židovka i ateist. Majka je Zoru Dirnbach i njezinu sestru početkom rata krstila u crkvi, plativši svećeniku da krivotvori datum njihova krštenja. No pečat podrijetla ipak nisu mogli izbjeći. Sestra Zore Dirnbach se ni nakon krštenja nije usudila ići u školu, dok Zora je. Njezina majka je željela da se tako osjeća ravnopravnom, te da sa sebe zbaci osjećaj inferiornosti koji je uz sve ostalo židovima tada bio nametan. Zora je tijekom školovanja imala nekoliko neugodnih situacija kada su pojedini učenici hodali za njom i govorili da "ovdje smrdi na Čifuta". No u njezinu obranu su stale neke njezine školske kolegice. U Zorinoj rodnoj kući, u Osijeku, se nalazio sabirni logor. Bio je to zapravo skup zgrada u kojima je pored napuštene tvornice njezina oca bila i obiteljska kuća Dirnbachovih. Kako je tvornica sredinom 1930–ih preseljena u drugi dio grada, ostale su prazne hale i skladišta, što se pokazalo idealnim objektom za privremeni logor. U njemu su odlazak do logora Auschwitza i do Jasenovca punih mjesec dana čekali starci i sasvim mala djeca, da bi 22. 8. 1942 godine svi oni bili utrpani u stočne vagone i otpremljeni u smrt. Svemu tome je svjedočila Zora. Zora, njezina majka i sestra, su uspjele preživjeti Holokaust, dokle mnogi članovi njihove obitelji nisu.[3][5][7] Među ubijenim članovima obitelji Dirnbach se nalazi i Zorina baka Hermina Glatter-Dirnbach[8] koju su ustaše ubile u Jasenovcu udarcem malja u glavu,[3] te stric Samuel Dirnbach,[9] strina Giza Dirnbach,[10] bratić Alfred Dirnbach[11] i mnogi drugi rođaci. Dio Zorine obitelji, uključujući i njezinog oca, spasili su se bijegom u Italiju.[3][5][7][12]

Nagrade i priznanja

uredi

Zori Dirnbach je dodijeljena nagrada za scenarij na prvom jugoslavenskom anonimnom konkursu za filmske scenarije u Sarajevu 1956 godine. 1960 osvojila je Zlatnu arenu u Puli za film godine Deveti krug. 1968 godine dodijeljena joj je nagrada na anonimnom natječaju Hrvatskog narodnog kazališta u povodu 100-godišnjice tog kazališta za dramski tekst Noć štakora.[6]

Radijski scenariji

uredi

Televizijski i filmski scenariji

uredi

Filmovi

uredi

Serije

uredi

Reference

uredi
  1. Ivo Goldstein, 2001, str. 486, 487
  2. (en) United States Holocaust Memorial Museum. Holocaust Survivors and Victims Database: Zora Dirnbach. Preuzeto 28. 2. 2014
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Vlado Vurušić (1. 2. 2009). Zora Dirnbach: 'Čekala sam 20 godina ‘Deveti krug’. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na 1. 12. 2012. Preuzeto 28. 2. 2014
  4. 4,0 4,1 Snješka Knežević, 2011, str. 112
  5. 5,0 5,1 5,2 5,3 5,4 Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Maksimović Subašić; Zora Dirnbach – Svjetionik s one strane nacionalizma; stranica 4, 5, 6, 7; broj 110, lipanj / srpanj / kolovoz 2009.
  6. 6,0 6,1 Zora Dirnbach. Hrvatsko društvo pisaca. Preuzeto 28. 2. 2014
  7. 7,0 7,1 OSCE/ODIHR, Kuća Anne Frank, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje (nastavni materijali za povijest Židova i antisemitizma); Antisemitizam: vječni sukob?; stranica 2; 2013.
  8. (en) Hermina Dirnbach. Stranica svjedočanstva Zora Dirnbach (unuka). Yad Vashem. Preuzeto 28. 2. 2014
  9. (en) Samuel Dirnbach. Stranica svjedočanstva Zora Dirnbach (nećakinja). Yad Vashem. Preuzeto 28. 2. 2014
  10. (en) Giza Dirnbach. Stranica svjedočanstva Zora Dirnbach (nećakinja). Yad Vashem. Preuzeto 28. 2. 2014
  11. (en) Alfred Dirnbach. Stranica svjedočanstva Zora Dirnbach (sestrična). Yad Vashem. Preuzeto 28. 2. 2014
  12. Željka Godeč (4. 12. 2009). 'Manjinama danas nije bitno bolje nego pod Tuđmanom'. Nacional. Arhivirano iz originala na 1. 12. 2012. Preuzeto 28. 2. 2014

Literatura

uredi
  • Goldstein, Ivo (2001). Holokaust u Zagrebu, Zagreb: Novi Liber. ISBN 953-6045-19-2
  • Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8

Vanjske veze

uredi