Zločin iz mržnje
Zločini iz mržnje (poznati i kao zločini motivisani predrasudama) je u krivičnom pravu naziv za zločine u kojima počinilac napada žrtvu zbog njene stvarne ili pretpostavljene pripadnosti određenoj društvenoj grupi. Žrtve zločina iz mržnje su obično predmet napada zbog njihove rase, religije, seksualne orijentacije, invaliditeta, klase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, starosti, pola, rodnog identiteta, društvenog statusa ili političke pripadnosti.[1]
Zločin iz mržnje je pravna kategorija i koristi se kako bi se opisalo nasilje motivisano predrasudama: „napad, povreda i ubistvo koji su motivisani određenim ličnim karakteristikama: izgledom, bojom kože, nacionalnošću, različitim jezikom, različitom veroispovešću“.[2]
Termin zločin iz mržnje se uglavnom odnosi na krivična dela za koja se smatra da su motivisana mržnjom ili predrasudama protiv jedne ili više gorenavedenih kategorija. Ovde se ubrajaju fizički napad, oštećenje imovine, maltretiranje, uznemiravanje, verbalno zlostavljanje ili uvrede, kao i pisanje uvredljivih grafita ili pisama (pošta mržnje).[3]
Zakoni protiv zločina iz mržnje imaju za cilj da spreče ovakvo nasilje. Ovi zakoni se razlikuju od zakona protiv govora mržnje zbog toga što zakoni protiv zločina iz mržnje samo povećavaju kazne za dela koja su već kažnjiva po drugim zakonima, dok zakoni protiv govora mržnje kriminalizuju govor.
Tretman u Europi uredi
Čl. 17. Europske konvencije o ljudskim pravima zabranjuje zlouporabu prava slobode izražavanja na način da koristeći se pravima zajamčenim konvencijom ta ili druga ljudska prava djelatno ugrožavaju ili ukidaju. Čl. 14. Konvencije štiti od diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijed, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status. Iz svega navedenog jasno proizlazi kako govor mržnje ne predstavlja zaštićeni oblik slobode izražavanja.[4]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ↑ Stotzer, R.: "Comparison of Hate Crime Rates Across Protected and Unprotected Groups", Williams Institute
- ↑ Streissguth, Tom (2003). Hate Crimes. Library in a Book. str. 3. ISBN 978-0-8160-4879-3.
- ↑ Hate crime, Home Office
- ↑ Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, Vol.4 No.1 Travanj 2013. Maja Munivrana Vajda: Novi kazneni zakon u svjetlu pristupanja Europskoj uniji: inkriminiranje govora mržnje i nekih drugih oblika rasizma i ksenofobije
Literatura uredi
- Streissguth, Tom (2003). Hate Crimes. Library in a Book. str. 3. ISBN 978-0-8160-4879-3.
Spoljašnje veze uredi
- (en) Hate crimes information, by Dr. Gregory Herek
- (en) Hate Crime Statistics Arhivirano 2013-01-16 na Wayback Machine-u, FBI
- (en) Tolerance.org, Southern Poverty Law Center
- (en) "Hate Crime." Oxford Bibliographies Online: Criminology. Arhivirano 2010-10-31 na Wayback Machine-u