Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske

Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača, je bila komisija NR Hrvatske zadužena za istraživanje i procesuiranje zločina okupatora i njihovih pomagača za vrijeme okupacije Jugoslavije tokom Drugog svjetskog rata na području tkz. Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača NR Hrvatske
Datum osnivanja	18. 5. 1944.
Datum prestanka rada	31. 10. 1947.
Sedište	Zagreb, NR Hrvatska
Članstvo	Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača
Zvanični jezik	srpskohrvatski
Područje bavljenja	NR Hrvatska

Povijest

Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača je osnovana je odlukom Predsjedništva Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) od 18. 5. 1944 godine. Krajem jula 1947 godine Zemaljska komisija za ratne zločine promijenila je naziv u Republikanska komisija za utvrđivanje ratnih zločina okupatora i njihovih pomagača Hrvatske. Od osnutka do decembra 1944, Zemaljska komisija djelovala je u okviru Odjela pravosuđa ZAVNOH-a, a od početka decembra 1944 djelovala je kao zasebna ustanova sve do prestanka s radom 31. 10. 1947 godine.

Prema Uputstvima Zemaljske komisije za rad na utvrđivanju zločina od 5. 8. 1944, Zemaljska je komisija bila dužna prikupljati podatke i dokazni materijal pomoću kojega se utvrđivala odgovornost i postojanje zločina koje su okupatori i njihovi pomagači izvršili pred sam rat ili tijekom neprijateljske okupacije na području Federalne Hrvatske. U njenu je nadležnost spadalo prikupljanje podataka i dokaza kojima se utvrđivalo izvršenje, vrsta, vrijeme, mjesto i način počinjenog zločina te odgovornost počinilaca i njihovih suučesnika radi izricanja kazne od nadležnih sudova nakon prethodnog postupka. Uputstvima je uređeno da pomoćni organi Zemaljske komisije za ratne zločine budu: okružne, općinske i gradske komisije, dok su u gradovima iznad 20 000 stanovnika osnovane gradske rajonske komisije čijim je radom rukovodila središnja gradska komisija. Kod svih Zemaljskih komisija za ratne zločine osnovani su zasebni Odsjeci za neprijateljsku imovinu koji su dužni voditi katastar neprijateljske imovine. Po tim su odsjecima Komisije vršile preglede gospodarskih poduzeća po liniji gospodarske suradnje s okupatorom ili njihovim pomagačima, a prijedloge su podnosili federalnim organima Državne uprave narodnih dobara. U okviru Zemaljske komisije od maja 1945, djelovala je Anketna komisija Hrvatske za utvrđivanje zločina kulturne suradnje s neprijateljem. Zemaljska komisija za ratne zločine NR Hrvatske izdavala je svoj bilten "Saopćenja".

Komisija je imala 13 odjeljenja numeriranih rimskim oznakama I-XIII od kojih su se opsegom izdvajali: IV-Pravni odsjek; IX-Odjeljenje/Odsjek za neprijateljsku imovinu; V-Istražni odsjek.