Završne operacije za oslobođenje Jugoslavije 1945.

Završnim operacijama 2. sv. rata u Jugoslaviji nazivamo ratne operacije za oslobođenje zemlje između 20. ožujka i 15. svibnja 1945. godine.

Borba za Bihać marta 1945.
Uništena nemačka motorizovana kolona na prilazima Zagrebu početkom maja 1945.

U završnim operacijama Jugoslovenska armija zarobila je oko 150.000 nemačkih vojnika.

Uvod uredi

 Operacije Narodnooslobodilačke vojske
tokom Narodnooslobodilačke borbe 1941-1945

 

  1941. godina
 Trinaestojulski ustanak
 Užička republika
 Prva neprijateljska ofanziva
 Povlačenje u Sandžak i Pljevaljska bitka
 1942. godina
 Druga neprijateljska ofanziva i Igmanski marš
 Treća neprijateljska ofanziva i Bitka za Kozaru
 Pohod u Bosansku krajinu; Napadi na Kupres, Jajce i Udbinu
 Bihaćka operacija i Bihaćka republika
 1943. godina
 Četvrta neprijateljska ofanziva (Bitka na Neretvi)
 Peta neprijateljska ofanziva (Bitka na Sutjesci)
 Napad na Vlasenicu i Zvornik
 Oktobarska ofanziva
 Šesta neprijateljska ofanziva
 Limsko-drinska operacija
 Prva banjalučka operacija
 1944. godina
 Desant na Korčulu
 Sedma neprijateljska ofanziva (Desant na Drvar)
 Andrijevička i Durmitorska operacija
 Prodor u Srbiju
 Druga banjalučka operacija
 Niška i Kosovska operacija
 Beogradska operacija; Sremski front i Batinska bitka
 Kninska operacija
 1945. godina
 Mostarska i Sarajevska operacija
 Karlovačka i Riječka operacija
 Završne i Tršćanska operacija

Od Staljingrada 1943. Sile osovine gube bitke i teritorij, sredinom ožujka bojišnica Crvene armije ide od rijeke Odre-Slovačke Rudne planine-Estergom-Blatno jezero-Drava, gdje kod Barcsa kontakt uspostavljaju Crvena armija i JA, bojišnica dalje vodi na Jadransko more južno od Karlobaga. Zapadni saveznici u Njemačkoj su na Rajni, u Italiji na crti Bolonja-Toskansko-emilijski Apenini.

Borbe u Jugoslaviji početkom 1945. uredi

 
Zarobljeni Nemci u borbama za oslobođjenje Varaždina, maja 1945.god.

Balkan: Stanje kod Mostara kritično: naš protivnapad nije uspeo. Firer je odobrio da se naše snage povuku iz Mostara.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 15. januara 1945.

Izveštaj Vrhovne komande Vermahta za Jugoistok: naša odbrana je razbijena. Ovo se odnosi i na Nevesinje. Glavni krivac za takvo neplanirano stanje jeste 369. hrvatska pešadijska divizija, koja se prosto raspala, te je izgubila gotovo celokupno teško naoružanje.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 16. februara 1945.

Situacija se kod Travnika pogoršala, jer je neprijatelj stigao do zapadnih delova grada, a reč je o najboljim Titovim jedinicama.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 20. februara 1945.

Jugoistok: pritisak na naše položaje kod Sarajeva. Situacija u Travniku postaje za nas kritična. Iz Zenice krenula pomoć. Titove snage, po prvi put primećujemo, poseduju tenkove i artiljeriju.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 23. februara 1945.

Jugoistok: Neprijatelj i dalje vrši pritisak na naše snage kod Sarajeva. Borbe kod Goražda su u toku. Zaoštrila se situacija kod Zenice. Izgubili smo Gračanicu, jer su ustaše zatajile. Dolazi nam u pomoć 7. S-brdska divizija.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 25. februara 1945.

Zapad: oborili 15 neprijateljskih aviona, a izgubili 43; besni bitka velikih razmera. Izgleda da je neprijatelj ušao u Menhen-Gladbah. Izgubili smo i Trir.
Jugoistok: južno od Sarajeva ponovo osvojili jedno uzvišenje koje smo izubili pre dva dana. Kod Zenice 7. Š-brdska divizija nastavlja da napada. Na Dravskom frontu, verovatno, stoje tri bugarske i tri Titove divizije.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 3. marta 1945.
 
Ismet Mujezinović, Juriš.

Amerikanci su ušli u Minhen i žestoke borbe vode se u centru grada.
Titovi partizani i saveznici susreli se kod Monfalkonea.[1]

– Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 1. maja 1945.

Izvori uredi

Vidi još uredi

Literatura uredi