Zapotec je naziv za domorodački narod u Meksiku, njihovu jezičku porodicu koja se sastoji od više od 15 jezika, te njihovu kulturu i tradiciju, uključujući pretkolumbovsku zapotečku civilizaciju. Danas je najveći broj zapotečkih jezika ugrožen.

Zapoteci
Heliodoro Charis, Benito Juárez
Ukupna populacija

 Meksiko:800,000-1,000,000+
 Sjedinjene Države: 100,000+[1]

Regioni sa značajnim brojem pripadnika
Jezik/ci
Zapotečki, španski, engleski
Religija
rimokatolicizam sa elementima tradicionalnih vjerovanja

Lokacija uredi

Zapoteci se nalaze u državi Oaxaca na jugu centralnog Meksika. U predkolumbijska vremena su predstavljali jednu od velikih mezoameričkih civilizacija. Arheološki dokazi pokazuju da im je kultura stara oko 2500 godina. Ostavili su arheološke doklaze u ranom i impresivnom drevnom gradu Monte Albán; u obliku zgrada, loptačkih igrališta, veličanstvenih grobnica i grobnih artefakata koji su sadržavali fini zlatni nakit. Monte Albán bio je prvi veliki grad u zapadnoj hemisferi i centar zapotečke države koja je dominirala većinom današnje države Oaxaca.

Tehnologija uredi

Zapoteci su razvili kalendar i logofonetički sistem pisanja koji je koristio različite simbole za različite slogove u jeziku. Ovaj sistem se smatra osnovom drugih mezoameričkih pisama koje su kasnije razvile civilizacije Maja, Mištekai Asteka. U astečkom glavnom gradu Tenochtitlanu su živjeli zapotečki i mištečki obrtnici čiji je posao bila izrada nakita za aztečke Tlatoanije ili vladare. To je uključivalo i slavnog Motecuhzomu II. Odnosi s centralnim Meksikom su još stariji i mogu se pronaći u arehološkim ostacima zapotečkom naselja unutar Teotihuacana i "gostinskoj kući" u stolu Teotihuacana koja se nalazi u Monte Albánu. Ostala važna prekolumbijska nalazišta Zapteka uključuju Lambityeco, Dainzu, Mitla, Yagul, San Jose Mogote i Zaachilu.

Religija uredi

Imali su vrlo složen religijski sistem koji je uključivao i prinošenje ljudskih žrtava.

Osvajanje Meksika uredi

U doba osvajanja Meksika Zapoteci su bili nezavisni od the Asteka kojima su sličili po običajima. Porazili su ih Španci tek nakon nekoliko pohoda između 1522. i 1527., a konačno pokorili tek 1551. Bili su sjedilački narod vrlo razvijene civilizacije koji je živio u velikim selima i gradovima, u kućama sagrađenim od kamena i žbuke. Najvažnije događaje svoje historije su bilježili hijeroglifima, a u borbi su koristili oklop od pamuka. Pripisuju im se slavne ruševine Mitla i Zapoteci smatraju da su tamo grobovi njihovih predaka.

Zapoteci danas uredi

Danas u Meksiku živi izmežu 300.000 i 400.000 Zapoteka. Većina njih govori isključivo domorodačkim jezikom. Iako su danas uglavnom katolici, među njima su ostala i drevna vjerovanja i običaji, poput sahranjivanja novca s mrtvacima. Prvi misionari među Zapotecima bili su Bartolomé de Olmeda, Mercedarijanac i Juan Díaz, svećenik laik, koji je postao mučenikom nakon što su ga domoroci u Quechuli blizu Tepeace ubili zbog rušenja njihovih idola.

Najpoznatiji Zapotek svih vremena bio je Benito Juárez, koji se smatra najvećim predsjednikom u historiji Meksika.

Izvori uredi

Vanjske veze uredi