Zapoteci
Zapotec je naziv za domorodački narod u Meksiku, njihovu jezičku porodicu koja se sastoji od više od 15 jezika, te njihovu kulturu i tradiciju, uključujući pretkolumbovsku zapotečku civilizaciju. Danas je najveći broj zapotečkih jezika ugrožen.
Zapoteci |
---|
Heliodoro Charis, Benito Juárez |
Ukupna populacija |
Meksiko:800,000-1,000,000+ |
Regioni sa značajnim brojem pripadnika |
Jezik/ci |
Zapotečki, španski, engleski |
Religija |
rimokatolicizam sa elementima tradicionalnih vjerovanja |
Lokacija
urediZapoteci se nalaze u državi Oaxaca na jugu centralnog Meksika. U predkolumbijska vremena su predstavljali jednu od velikih mezoameričkih civilizacija. Arheološki dokazi pokazuju da im je kultura stara oko 2500 godina. Ostavili su arheološke doklaze u ranom i impresivnom drevnom gradu Monte Albán; u obliku zgrada, loptačkih igrališta, veličanstvenih grobnica i grobnih artefakata koji su sadržavali fini zlatni nakit. Monte Albán bio je prvi veliki grad u zapadnoj hemisferi i centar zapotečke države koja je dominirala većinom današnje države Oaxaca.
Tehnologija
urediZapoteci su razvili kalendar i logofonetički sistem pisanja koji je koristio različite simbole za različite slogove u jeziku. Ovaj sistem se smatra osnovom drugih mezoameričkih pisama koje su kasnije razvile civilizacije Maja, Mištekai Asteka. U astečkom glavnom gradu Tenochtitlanu su živjeli zapotečki i mištečki obrtnici čiji je posao bila izrada nakita za aztečke Tlatoanije ili vladare. To je uključivalo i slavnog Motecuhzomu II. Odnosi s centralnim Meksikom su još stariji i mogu se pronaći u arehološkim ostacima zapotečkom naselja unutar Teotihuacana i "gostinskoj kući" u stolu Teotihuacana koja se nalazi u Monte Albánu. Ostala važna prekolumbijska nalazišta Zapteka uključuju Lambityeco, Dainzu, Mitla, Yagul, San Jose Mogote i Zaachilu.
Religija
urediImali su vrlo složen religijski sistem koji je uključivao i prinošenje ljudskih žrtava.
Osvajanje Meksika
urediU doba osvajanja Meksika Zapoteci su bili nezavisni od the Asteka kojima su sličili po običajima. Porazili su ih Španci tek nakon nekoliko pohoda između 1522. i 1527., a konačno pokorili tek 1551. Bili su sjedilački narod vrlo razvijene civilizacije koji je živio u velikim selima i gradovima, u kućama sagrađenim od kamena i žbuke. Najvažnije događaje svoje historije su bilježili hijeroglifima, a u borbi su koristili oklop od pamuka. Pripisuju im se slavne ruševine Mitla i Zapoteci smatraju da su tamo grobovi njihovih predaka.
Zapoteci danas
urediDanas u Meksiku živi izmežu 300.000 i 400.000 Zapoteka. Većina njih govori isključivo domorodačkim jezikom. Iako su danas uglavnom katolici, među njima su ostala i drevna vjerovanja i običaji, poput sahranjivanja novca s mrtvacima. Prvi misionari među Zapotecima bili su Bartolomé de Olmeda, Mercedarijanac i Juan Díaz, svećenik laik, koji je postao mučenikom nakon što su ga domoroci u Quechuli blizu Tepeace ubili zbog rušenja njihovih idola.
Najpoznatiji Zapotek svih vremena bio je Benito Juárez, koji se smatra najvećim predsjednikom u historiji Meksika.
Izvori
urediVanjske veze
uredi- Zapotec Culture Arhivirano 2006-05-03 na Wayback Machine-u (in English and Spanish)
- Zapotec Language Arhivirano 2009-10-08 na Wayback Machine-u (including variants, in English and Spanish)