Zamorci
Zamorci (lat. Cavia), su rod glodavaca iz porodice prasenaca (Caviidae), porijeklom iz Južne Amerike. Ima sveukupno devet vrsta, ali je najpoznatija Cavia porcellus, domaći zamorčić[1]
| zamorčić | |
|---|---|
| |
| Cavia porcellus | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Rodentia |
| Podred: | Hystricomorpha |
| Porodica: | Caviidae |
| Rod: | Cavia |
Povijest uredi
U engleskom jeziku poznat kao gvinejsko prase (engl. guinea pig), kavija ili savija (engl. cavy, od port. çavia: oboružani bodljaš), ova životinja potječe od pretka Cavia cutleri, koji još obitava u Južnoj Americi. Zamorčiće su držali Inke više ili manje kao kućne ljubimce (točnije, za jelo) davno prije dolaska Europljana. Osvajanjem u 16. stoljeću španjolski konkvistadori su ih pronašli kako slobodno trče po kućama ljudi i prevezli su ih u europske krajeve, no zamorčići su i dalje zadržali svoju ulogu kao hrana.[2]. Ponekad se glasaju kao svinje, i zbog toga neki ljudi ih nazivaju morskim prascima. Danas su zamorčići jedno od najomiljenijih dječjih kućnih ljubimaca širom svijeta.
Vrste uredi
- Cavia anolaimae - podrijetlom iz Kolumbije
- Cavia aperea – brazilski zamorac, raširen istočno od Anda
- Cavia fulgida – iz istočnog Brazila
- Cavia guianae (često smatran sinonimom C. porcellusa) - Venezuela, Guajana, Brazil
- Cavia intermedia iz brazilske države, Santa Catarina
- Cavia magna – raširena u Urugvaj, jugoistočni Brazil
- Cavia nana (smatra se sinonimom C. tschudii)
- Cavia porcellus – domaći zamorčić, najraširenija vrsta
- Cavia tschudii – planinski zamorac, Peru, Čile i sjeverozapadna Argentina
Razmnožavanje uredi
Ženka zamorčića nosi u prosjeku 2 mjeseca, a dužina graviditeta ovisi o broju mladunaca, jer što je više mladunaca ženka će se prije okotiti. Mladi na svijet dolaze u naprednijoj fazi od drugih vrsta glodavaca. Kote se s dlakom, otvorenim očima, stalnim a ne mliječnim zubima, i već su nakon 2 dana sposobni uzimati čvrstu hranu, ali je ipak potrebno da neko vrijeme (20 - 30-ak dana) provedu s majkom zbog stjecanja imuniteta preko mlijeka. Ženka može imati 3 legla godišnje, a spolno je zrela s mjesec dana, dok je mužjak spolno zreo s 2-3 mjeseca. Mužjaka nije potrebno odvajati od ženke poslije parenja, ni poslije okota, jer kod njih nije izražena pojava kanibalizma kao kod drugih glodavaca.
Izvori uredi
- ↑ Woods, C. A.; Kilpatrick, C. W. (2005). "Infraorder Hystricognathi". In Wilson, D. E.; Reeder, D. M. Mammal Species of the World (3rd ed.). Johns Hopkins University Press. pp. 1552–1553. ISBN 978-0-8018-8221-0. OCLC 62265494.
- ↑ Morales, Edmundo (1995.). The Guinea Pig : Healing, Food, and Ritual in the Andes. University of Arizona Press. ISBN 0-8165-1558-1.
