Otvori glavni meni
Jadranski, Savski pješački i Željeznički most

Zagrebački savski mostovi niz je cestovnih, željezničkih i pješačkih mostova koji spajaju lijevu i desnu obalu rijeke Save u gradu Zagrebu. Iako se prostire na obje obale Save, Zagreb ima vrlo malo mostova. Prema Generalnom urbanističkom planu Grada predviđena je izgradnja nekoliko novih mostova.

Stoljećima se preko rijeke prelazilo splavima, a najveći je promet bio na putu za Karlovac i more s glavnim prijelazom na završetku današnje Savske ceste. Prvi drveni most izgrađen je na toj lokaciji, a 1892. zamijenjen je željeznim mostom s drvenim pomostom za kola i pješake, koji je poslije zamijenjen armiranobetonskim pločama i asfaltnim zastorom. Tek je u razdoblju od 1935. do 1937. na istoj lokaciji izgrađena čelična konstrukcija mosta na postojećim stupovima u Savi. To je rješenje ing. Milivoja Frkovića ušlo u povijest kao prva spregnuta konstrukcija. Stara je konstrukcija premještena na Jakuševac i dugo je kao Crveni most služila za promet vozila i pješaka. Željeznički most u Zagrebu izgrađen je 1862. u blizini današanjeg na kraju Savske ceste s rešetkastom rasponskom konstrukcijom, a 1939. je prema projektu ing. Jure Erege izgrađen most koji je i danas u upotrebi.

Postojeći mostovi preko rijeke Save poredani nizvodno od Zaprešića do Ivanje Reke su:

  • Most Zaprešić (izgrađen 1980., projektant Josip Novak)
  • Podsusedski most (1982., projektant Vojislav Draganić)
  • Jankomirski most (1958., projektant Krunoslav Tonković, dograđen drugi kolnik 2006., projektant Mate Pezer)
  • Jadranski most (1981., projektant Zvonimir Lončarić)
  • Savski kolni most (1938., projektant Milivoj Frković)
  • Novi željeznički (zeleni) most (1939.)
  • Most slobode (1959., projektant Krunoslav Tonković)
  • Most mladosti (1974., projektant Vojislav Draganić)
  • Željeznički most kod Mičevca (1968., projektant Ljubomir Jevtović)
  • Domovinski most (2007., projektanti Rajka Veverka i Martina Balić)
  • Most Sava-Ivanja Reka (1981., projektant Zvonimir Lončarić)

Sadržaj/Садржај

Most kod ZaprešićaUredi

Glavni članak: Most Zaprešić

Most preko rijeke Save kod Zaprešića izgrađen je kao dio zagrebačke obilaznice. Nalazi se na administrativnoj granici između grada Zagreba i Zaprešića, odnosno Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Most je izgrađen 1980. godine, a njegov projektant je Josip Novak.

U sklopu gradnje autoceste Zagreb-Macelj, 2006. godine izgrađen je novi most kao desna traka autoceste (dionica Jakomir-Zaprešić). Ukupna dužina mosta iznosi 1071,59 m. Tri raspona mosta preko rijeke Save su izvedena kao čelična ortotropna ploča (čelična konstrukcija sandučastog presjeka). Rasponi čelične konstrukcije mosta su 50,5 m + 100 m + 50,5 m, dok je ostalih 28 raspona mosta prosječne dužine 30,5 m izvedeno kao armirano-betonska konstrukcija.

Podsusedski mostUredi

Glavni članak: Podsusedski most
 
Podsusedski most

Podsusedski most izgrađen je 1982. godine, na stupovima starog željezničko-cestovnog mosta. Preko starog mosta prometovao je Samoborček. Novi most ima kontinuiranu konstrukciju konstantne visine s devet raspona od 37,15 m. Ukupne je širine 14,7 m, pa uz prometnicu ima predviđeno mjesto za željezničku prugu za prigradski promet. Projektant mosta je Vojislav Draganić.

Jankomirski mostUredi

Glavni članak: Jankomirski most
 
Jankomirski most

Stari Jankomirski most izgrađen je 1958. godine po projektu Krunoslava Tonkovića. Most je dug 330 metara i širok 12 metara. Stari Jankomirski most obnovljen je 2006. godine te je dobio novu ogradu i rasvjetu, a obnovilo se i dio njegove čelične konstrukcije.

S obzirom na izgrađene pristupne ceste (četverokolosječne) te intenzitet prometa, stari dvokolosječni Jankomirski most postao je usko grlo. 2006. godine izgrađen je prema projektu Mate Pezere novi Jankomirski most, paralelno uz stari. Most je projektiran kao zrcalni starom Jankomirskom mostu i širine je 11,55 m. Duljina je zadana koritom rijeke Save i savskim nasipom te iznosi 330 m. Rasponska konstrukcija sastoji se od dva glavna čelična "I" nosača visine 225 cm. Most je temeljen na pilotima.

Jadranski mostUredi

Glavni članak: Jadranski most
 
Jadranski most

Jadranski most izgrađen je 1981. godine po projektu Zvonimira Lončarića. Sagrađen je s namjerom da zamijeni Savski most koji se svojom širinom više nije mogao nositi sa prometnim potrebama. Most ima po tri trake za svaki smjer, tramvajsku prugu po sredini i trake za pješake. Most je u osnovnom dijelu kontinuirana konstrukcija sa sedam raspona ukupne duljine 313,7 m. S jedne i druge strane su prilazni vijadukti: sjeverni s jednim rasponom 18,55 m i južni s četiri raspona ukupne duljine 78,40 m.

Savski mostUredi

Glavni članak: Savski most
 
Savski pješački most

Savski kolni most sagrađen je 1938. na stupovima staroga (crvenog) mosta kao čelična punostijena kontinuirana gredna konstrukcija, prema projektu Milivoja Frkovića. Danas most nije namijenjen za promet motornih vozila, već samo za pješake.

Željeznički most, Most slobode, Most mladostiUredi

Željeznički mostUredi

Glavni članak: Novi željeznički most

Godine 1939. pokraj staroga željezničkog mosta sagrađen je novi željeznički most. Konstrukcija Novog željezničkog mosta sastoji se od kontinuiranih punostijenih nosača s rasponima 58 + 135 + 58 + 55 m ojačanih s lukom nad velikim otvorom (Langerova greda). Gornju ustroj je širine 9 m otvorenog tipa projektiran je za dvokolosiječnu prugu. Most je izrađen od visokovrijednog čelika (St52), te u mješovitoj izvedbi zavaren i zakivan.

Most slobodeUredi

Glavni članak: Most slobode

02.rujna 1959 otvoren je Most slobode na Savi, središnji zagrebački most i važna komunikacijska veza Novog Zagreba s ostatkom grada. Prije toga postojao je Savski most, no on je smješten na zapadu, pa je putovanje od Novog Zagreba do centra zahtijevalo znatan obilazak. Projektant Mosta slobode bio je Krunoslav Tonković. Most se gradio s relativno malo strojeva, a prilikom gradnje poginuo je jedan radnik. Stradao je kad je pao s uske cijevi kojom su za vrijeme gradnje inženjeri prelazili s jedne obale na drugu. Nesreća je bila u tome što je pao upravo na jedan kamen uz savsku obalu. Da je pao u rijeku, ne bi poginuo.

Za Most slobode utrošeno je oko 1600 tona čelika. Konstrukcija mosta ima oblik plitkog luka. Po nacrtima istog projektanta, Krunoslava Tonkovića, izgrađen je godinu dana ranije (1958.) i Jankomirski most. Zanimljivo je da su dijelovi Mosta slobode izrađeni i od kamena koji se klesao na Braču i to tako da je svaki komad kamena zasebno crtan i klesan.

Most mladostiUredi

Glavni članak: Most mladosti

Most mladosti je šesterotračni most izgrađen 1974. odmah uz Crveni most koji nije mogao podržati veliki kolni niti tramvajski promet. Širok je 36, a dug 300m. Konstrukcija mosta je čelična s betonskim nosačima. Projektant je bio Vojislav Draganić. Opisom Mosta mladosti valja istaknuti i prostor ispod njega koji predstavlja natkriveni atraktivni ambijent s izvrsnim potencijalom za održavanje različitih kulturnih manifestacija.

Željeznički most kod MičevcaUredi

 
Željeznički most nakon propadanja potpornog stupa 2009. godine

Željeznički most kod Mičevca preko kojeg ide dvokolosiječna pruga, sagrađen je 1968. godine. Most se nalazi dionici pruge Velika GoricaSesvete. Projektant mosta bio je Ljubomir Jevtović. Riječ je o mostu s punostijenim čeličnim nosačima konstantne visine 2,8 i 3,8 m, s rasponima od 34 do 66 m, ukupne duljine 440 m i širine 9m. Radove na rasponskoj konstrukciji izveo je Đuro Đaković, a radove na donjem ustroju izvela je tvrtka Tehnogradnja iz Maribora. Dva masivna stupa temeljena su u samom koritu rijeke Save na bunarima.

30. ožujka 2009. teretni vlak s 26 vagona zaustavio se na mostu, jer je nailaskom na most strojovođa primijetio nepravilnosti na pruzi, te je počeo kočiti i zaustavio vlak na sredini mosta. Naime, došlo je do značajnog neravnomjernog slijeganja stupa u riječnom koritu. U to vrijeme vodostaj Save bio je vrlo visok a brzina tečenja velika. To je uzrokovalo značajne, vjerojatno plastične deformacije rasponske čelične konstrukcije, a samim time i deformacija kolosijeka, posljedica čega je bila dvogodišnja obustava željezničkog prometa.

Domovinski mostUredi

Glavni članak: Domovinski most
 
Domovinski most

Domovinski most najnoviji je od svih zagrebačkih mostova. Radovi na izgradnji započeli su 2002. godine, a most je otvoren za promet 2007. godine. Most je izgrađen u sklopu projekta Centralnog uređaja pročišćavanja otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ). Most su projektirale Rajka Veverka i Martina Balić, nakon što je njihov projekt pobjedio na javnom natječaju. Most je dužine 840 metara, a sastoji se od 13 raspona. Most je izveden od uzduž i poprijeko prednapregnutog betona. Središnji dio je ovješen o dva para pilona visine 16,5 m. Ima po dvije prometne trake s nogostupima i biciklističkim stazama te prostor rezerviran za u budućnosti predviđenu prigradsku željeznicu. Širine 33, m. U cijeloj je duljini mosta poprečni presjek petodijelni sanduk visine 3,55 m unutar kojega su smještene četiri vodovodne i jedna kanalizacijska cijev. U ovom trenutku okolica mosta nije urbanizirana, ali očekuje se da će omogućiti razvoj cijeloga okolnog područja te da će postati glavni jugoistočni ulaz u grad.

IzvoriUredi

Vanjske vezeUredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi nalazi se članak na temu: Zagrebački savski mostovi
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Zagrebački savski mostovi