Zagreb (razarač)

Zagreb
Karijera:
Kobilica postavljena: ?
Porinut: 3. mart 1938.[1]
U službi od: novembar 1939.
Sudbina: Potopljen 17. aprila 1941.
Glavne karakteristike
Deplasman (T): 1 210 standardni
1 655 puni
Dužina: 95 m
Širina: 9,4 m
Gaz: 2,7 m
Pogon: 3 kotla 2 turbine
Snaga: 40 000 KS
Brzina: 38 čvorova (70 km/h)
Doplov/samostalnost: 3000 nm.
Posada: 145 mornara i oficira
Naoružanje:
  • topovi 4 x 1 - 120 mm/46 Škoda
  • 2 x 2 - 40 mm/56 Bofors
  • mitraljezi 2 × 1 12,7 mm
  • torpeda 2 x 3 - 550 mm
  • 30 mina
  • 1 klizač dubinskih bombi [2]
  • Oklop:

    Razarač Zagreb, bio je razarač u sastavu Jugoslavenske kraljevske ratne mornarice. Jedan od najmodernijih brodova u floti, u vrijeme izbijanja Aprilskog rata 1941. godine.

    Historija

    uredi

    Nakon uvođenja u flotu velikog Razarača Dubrovnik izgrađenog u Glasgowu ranih 1930-ih, Kraljevina Jugoslavija je naručila u Francuskoj jednu seriju razarača, manje veličine - takozvane Razarače klase Beograd. Njih je projektiralo francusko brodogradilište - Siege Social Ateliers et Chanties de la Loire iz Nantesa.[2]

    Po ugovoru je prvi razarač Beograd, izgrađen u Francuskoj, a slijedeće dva Ljubljana i Zagreb su izgrađena u splitskom brodogradilištu Jadranska brodogradilišta A.D. [3] Glavno naoružanje 4 topa od 120 mm, isporučila je čehoslovačka firma Škoda, a 4 protuavionska topa kalibra 40 mm međusobno razdvojena švedska firma Bofors pored tog brod je imao i 6 torpednih cijevi od 550 mm.

    Pogonski dio isporučile su britanske kompanije; kotlove Yarrow Shipbuilders, a turbine Parsons Marine Steam Turbine Company.

    Razarač Zagreb nikad nije sudjelovao u borbi, kao ni ostatak jugoslavenske flote stacionirane u Boki kotorskoj. Kad je 17. aprila 1941. zaprijetila opasnost da padne u ruke Kraljevini Italiji, razarač su kod Tivta potopili mladi oficiri Sergej Mašera i Milan Spasić, koji su tom prilikom izgubili život.[4][5]

    Kao uspomena na razarač Zagreb danas postoje dva modela, po jedan u Tehničkom muzeju u Zagrebu i Vojnom muzeju u Beogradu.

    Izvori

    uredi
    1. Povijest splitske brodogradnje (Hrvatski). Brodosplit. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    2. 2,0 2,1 Yugoslaavian Navy (engleski). Navypedia. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    3. Denis Krnić. Povijest splitske brodogradnje: Francuzima dugujemo škver (Hrvatski). Slobodna Dalmacija. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    4. Spasić Save Milan (Srpskohrvatski). Narodni heroji Jugoslavije. Pristupljeno 28. 08. 2012. 
    5. Kako je razarač Zagreb potopljen (Hrvatski). Military forum. Pristupljeno 28. 08. 2012. 

    Vanjske veze

    uredi