William Grenville, 1. baron Grenville

William Wyndham Grenville, 1st Baron Grenville, PC  FRS (25. oktobar 1759 – 12. januar 1834) bio je britanski političar koji je od 1806. do 1807. godine služio kao premijer Ujedinjenog Kraljevstva.

The Right Honourable
Lord Grenville
PC  FRS
premijer Ujedinjenog Kraljevstva
Na položaju
11. februar 1806 – 25. mart 1807
MonarhGeorge III
PrethodiWilliam Pitt Mlađi
SlijediVojvoda od Portlanda
ministar vanjskih poslova
Na položaju
8. jun 1791 – 20. februar 1801
PremijerWilliam Pitt Mlađi
PrethodiMarkiz od Camarthena
SlijediLord Hawkesbury
ministar unutrašnjih poslova
Na položaju
5. jun 1789 – 8. jun 1791
PremijerWilliam Pitt Mlađi
PrethodiLord Sydney
SlijediHenry Dundas
Lični detalji
Rođenje(1759-10-25)25. 10. 1759.
Wotton Underwood, Buckinghamshire, Engleska, Kraljevstvo Velika Britanija
Smrt12. 1. 1834. (dob: 74)
Burnham, Buckinghamshire, Engleska, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske
PočivališteSt Peter Churchyard, Burnham, Buckinghamshire
Politička strankapititski torijevac (prije 1801 i 1816)
Vigovska stranka (od o. 1803-15
Supružnik/ciAnne Pitt(v. 1792)
RoditeljiGeorge Grenville
Elizabeth Wyndham
Alma materChrist Church, Oxford
Potpispotpis tintom

Rodio se u uglednoj porodici, kao sin vigovskog političara Georgea Grenvillea, koji je od 1763. do 1765. godine bio služio kao premijer; po majci Elizabeth je bio povezan sa torijevcima. Njegova tetka Hester se, pak, udala za uglednog državnika Williama Pitta Starijeg; njen sin William Mlađi je tako bio Grenvilleov rođak.

Sa mladim Pittom je bio vršnjak, a počeo dijeliti i slične političke stavove, te iako nominalno vigovac, bio dio konzervativne frakcije bliske torijevcima, koja će kasnije postati poznata kao pittiti. Godine 1782. je započeo političku karijeru kao član Doma komuna, a godine 1784. ušao u Pittovu vladu. 1789. je postao Pittov ministar unutrašnjih poslova, a godine 1790. postao član Doma lordova. Godine 1791. je postao ministar vanjskih poslova u jeku diplomatske krize izazvane Francuskom revolucijom. Kao i Pitt, Grenville je iz bio neprijateljski raspoložen prema revolucionarnoj Francuskoj te je nakon ulaska Britanije u Rat Prve koalicije nastojao u antifrancusku koaliciju privući što više evropskih država, smatrajući da se Francuska mora slomiti prije svega na evropskom kopnu, umjesto na morima i kolonijama, a za što se zalagao Pittov ministar rata Henry Dundas. Dok je Dundasova kolonijalna strategija imala uspjeha, francuski revolucionarni ratovi su doveli do francuskih osvajanja u Evropi. Grenville se na kraju sa Pittom godine 1801. razišao oko pitanja Katoličke emancipacije te podnio ostavku.

Našavši se u opoziciji, Grenville se počeo zbližavati sa vigovcima, uključujući njihovog radikalnog republikanskog vođu Charlesa Jamesa Foxa. Nakon Pittove smrti, koja se zbila u kritičnom trenutku Napoleonskih ratova i stvaranju francuske hegemonije nad evropskim kontinentom, je izabran za novog premijera. Njegov je plan bio stvoriti vladu nacionalnog jedinstva te je kabinet, poznat kao Vlada svih talenata, uključivao razne frakcije, uključujući i Foxa kao šefa diplomacije. Grenvilleova vlada nije uspjela postići mir sa Francuskom, koja je nastavila uspješna osvajanja, kao ni emancipirati britanske katolike. Sa druge je strane uspjela godine 1807. zabraniti trgovinu robljem u Britanskom Imperiju, te se to smatra Grenvilleovim najvećim i najadalekosežnijim dostignućem. Nedugo nakon toga je Grenville prisiljen dati ostavku.

Grenville je nakon toga ostao u opoziciji, žestoko kritizirajući vođenje rata, uključujući kampanju na Iberijskom poluotoku. Sa vremenom se ponovno počeo zbližavati torijevcima, ali je njegovu karijeru godine 1823. okončao moždani udar. Iza sebe je ostavio suprugu Anne sa kojom nije imao djece.

Vanjske veze uredi