William Harrison Hays, Sr. (5. novembar 1879 - 7. mart 1954) bio je američki republikanski političar, koji je od 1918. do 1921. predsjedao Republikanskim nacionalnim odborom, a od 1921. do 1922. godine bio generalni direktor Pošta SAD u administraciji predsjednika Warrena Hardinga, ali koji je daleko poznatiji kao prvi predsjednik filmskog udruženja MPAA pod čijim je vodstvom u Hollywoodu 1930. godine donesen znameniti cenzorski kodeks koji je po njemu dobio ime.

Will H. Hays
Will H. Hays


Na dužnosti
5. mart 1921 – 3. mart 1922
Prethodnik Albert S. Burleson
Nasljednik Hubert Work

Rođen/a (1879-11-05)5. 11. 1879.
Sullivan, Indiana, SAD
Umro/la 7. 3. 1954. (dob: 74)
Sullivan, Indiana, SAD
Politička stranka Republikanska stranka
Suprug/a Jessie Herron Hays (1879-1960)
Profesija političar, predsjednik MPAA
Religija prezbiterijanac

Biografija uredi

Rodio se u gradu Sullivan u državi Indiana u porodici lokalnog advokata. Nastavio je porodičnu tradiciju, te je nakon školovanja godine 1900. položio pravosudni ispit. Godine 1918. je postao predsjednik Republikanskog nacionalnog odbora te je dvije godine kasnije, za vrijeme predsjedničkih izbora vodio kampanju republikanskog kandidata Warrena Hardinga. Novoizabrani predsjednik ga je u znak zahvalnosti imenovao generalnim direktorom Pošta.

Hays je na to mjesto podnio ostavku 14. januara 1922. godine, prihvativši ponudu vodećih hollywoodskih studija da postane prvim predsjednikom novoosnovane organizacije Filmski producenti i distributeri Amerike (MPPDA). Na samom početku mandata je Hays primio godišnju plaću od 35.360 US$, a što je za tadašnje standarde bilo izuzetno visoka svota. Haysa je u mnogome angažiran kao dio nastojanja da se sa Hollywooda ukloni reputacija "legla razvrata i nemorala", a koje su stvarali skandali poput smti Virginije Rappe prethodne godine; Hays je, kao deklarirani konzervativac i prezbiterijanski đakon trebao Hollywood "dovesti u red" i uskladiti s tradicionalnim vrijednostima ostatka Amerike.

Drugi, mnogo važniji, razlog za Haysov angažman je bio praktičke prirode, odnosno problem koji je Hollywoodu stvarala tadašnja filmska cenzura, koja nije postojala na federalnoj razini, nego umjesto toga bila u nadležnosti svake od tadašnjih 48 federalnih država, a ponekad i okruga ili gradova unutar njih. To je u praksi značilo da je svaki hollywoodski film prije distribucije trebalo prilagoditi različitim cenzorskim standardima i napraviti nekoliko desetaka različitih kopija. U mnogim slučajevima su cenzorski odbori odobrenja izdavali na temelju vlastitog diskrecionog prava, a bez unaprijed utvrđenih i objavljenih pravilnika, a što je značilo da hollywoodski sineasti nisu nikako mogli unaprijed znati da li će im i zašto će im nekom od filmova biti zapriječena distribucija. Hays je tu svojim političkim vezama, stvorenim tokom ranije karijere, trebao pomoći da se cenzorski odbori "urazume", odnosno da se pravila o primjerenom sadržaju filmova pokušaju što više uskladiti.

Hays je, sa druge strane, nastojao djelovati i na same studije, odnosno ohrabrivao ih je da stvore vlastite pravilnike o sadržaju, odnosno provode auto-cenzuru. Ti su napori godine 1927. kulminirali kada je nekoliko čelnika studija pristalo na okvirna pravila o prihvatljivom i neprihvatljivom sadržaju. No, dolazak zvučnog filma je doveo do povećanog pritiska, jer se sada osim slika morao cenzurirati i zvuk, odnosno dijalozi, a pravljenje novih kopija postalo još skuplje. Hays je zaključio kako će hollywoodska cenzorska pravila moraju prilagoditi, odnosno svesti na standarde najkonzervativnijeg dijela američke javnosti, te je 1929. počeo surađivati sa svećenicima i aktivistima Katoličke crkve. Sljedeće godine je Kodeks konačno objavljen, ali se ispočetka, u tzv. predkodovskom periodu nije ozbiljno primjenjivao. Tek su 1934. godine prijetnje masovnom bojkotom hollywoodskih filmova od strane katolika dovele do stvaranja ureda MPAA za njegovu primjenu koji je vodio katolički aktivist Joseph Breen, te je tada sadržaj hollywoodskih filmova konačno "očišćen" od svih "problematičnih" elemenata. Hays, koji je ostao na čelu MDPAA do 1945. godine, uglavnom se nije miješao u Breenov rad; umjesto toga je nastojao ostvariti što bolje odnose sa američkom vladom, odnosno lobirati za promociju američkih filmova na stranim tržištima. Haysu i njegovoj djelatnosti mnogi pripisuju dio zasluga za hollywoodsku hegemoniju nad ostatkom filmskog svijeta koja se održala do današnjih dana. Hays je 1945. godine povukao sa mjesta čelnika MDPAA i vratio se u rodnu Indidanu gdje je devet godina kasnije i umro.

Vanjske veze uredi

Položaj u neprofitnim organizacijama
Prvi predsjednik MPAA
1922–1945
Slijedi:
Eric Johnston
Političke funkcije
Prethodi:
Albert S. Burleson
generalni direktor Pošte SAD
služio pod: Warrenom G. Hardingom

5. mart 1921 – 3. mart 1922
Slijedi:
Hubert Work