Wikipedija:Naslovi članaka
 | Ova stranica opisuje pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali normalno slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati konsenzus. |
|
Ova stranica in nuce: Naslovi članaka trebali bi biti prepoznatljivi, koncizni, prirodni, precizni i konzistentni. |
Naslov članka je velik naslov prikazan iznad sadržaja članka.[1] Naslov naznačuje o čemu je riječ u članku i razlikuje članak od drugih članaka.[2]
Naslov može jednostavno biti naziv (ili ime) predmeta članka ili može biti opis teme. Budući da dva članka ne mogu imati isti naslov,[3] ponekad je potrebno dodati distinktivnu informaciju, često u formi opisa u zagradama iza naziva. Općenito uzevši, naslovi članaka zasnovani su na tome kako se predmet naziva u pouzdanim izvorima. Kada se nude višestruke mogućnosti, urednici među njima rade odabir razmatrajući nekoliko principa: idealan naslov članka nalikuje naslovima sličnih članaka, precizno identificira predmet, kratak je, prirodan i prepoznatljiv.
Ova stranica detaljno objašnjava razmatranja, ili konvencije o imenovanju, na kojima su zasnovani naslovi članaka. (Ova stranica ne detaljizira naslovljavanje stranica u drugim imenskim prostorima, kao što su kategorije.) Ona je dopunjena drugim specifičnijim smjernicama, koje bi trebalo interpretirati u konjunkciji s drugim politikama, posebno s trima jezgrenim politikama sadržaja koje čine: Provjerljivost, Bez originalnog istraživanja i Neutralna točka gledišta.
Ako je potrebno, naslov članka može se izmijeniti premještanjem stranice.[4] Za informacije o procedurama premještanja stranice vidi Premještanje stranice.
Odlučivanje o naslovu članka Uredi
Na ovoj stranici se navode okvirna pravila/sugestije za imenovanje članaka na srpskohrvatskoj Wikipediji. Temelje se na dosadašnjoj praksi koja se koristila na Wikipediji, kao i na pravilima koja koriste druge Wikipedije.
Prilikom izbora naziva članka je važno primijeniti ova načela:
- prepoznatljivost – prednost se daje nazivu koji će čitatelju koji nije stručnjak za određenu temu jasno daje do znanja da govori upravo o toj temi;
- prirodnost – prednost se daje nazivima i izrazima za koje se pretpostavlja da će čitatelji najčešće tražiti kako bi pronašli članak;
- preciznost – nazivi i izrazi moraju biti precizni, ali samo u onoj mjeri u kojoj je potrebno da bi se izbjegle nedoumice; iz tehničkih razloga dva različita članka ne mogu imati isti naziv pa se za izbjegavanje takvih nedoumica koriste članci za razvrstavanje;
- konciznost – kratki nazivi imaju prednost pred dugima;
- konzistentnost – nazivi trebaju slijediti isti model kao i drugi članci koji se bave sličnom tematikom.
Kada se za jedan te isti članak mogu koristiti dva ili više naziva, alternative je nužno povezati za članak s odabranim nazivom putem preusmjerenja (#REDIRECT).
Dodatna pravila Uredi
- Ukoliko naziv članka ili kategorije postoji na više standarda/varijanti srpskohrvatskog jezika (zapadna/istočna, ijekavica/ekavica) primjenjuje se onaj koji je najneutralniji, tj. koga se može primijeniti na svim ili što je moguće više standarda i/li koga bi mogao najlakše prepoznati netko kome srpskohrvatski jezik nije maternji (primjer: "historija" umjesto "istorija" ili "povijest");
- ukoliko se ne može primijeniti gore navedeno pravilo, koristi se izraz koji ne koristi ili koristi što manje dijakritičkih znakova (č,ć,đ,š,ž), a što za svrhu ima olakšavanje kategorizacije koja je softverski ograničena (primjer: "Kategorija:francuski pisci" umjesto "Kategorija:francuski književnici")
- također prednost imaju nazivi za koje se osnovano može pretpostaviti da se češće koriste (primjer: "Jadranski otoci" umjesto "Jadranska ostrva" ili "istorija Crne Gore" umjesto "povijest Crne Gore");
- kod stranih imena i naslova originalni ispis ima prednost pred fonetskim, dijelom zbog olakšavanja pretrage i snalaženja korisnicima kojima sh. jezik/varijante nisu materinji, dijelom zbog toga što se jedno te isto ime/naslov može drukčije izgovarati na različitim jezicima ("Čarls" vs. "Šarl") ili na jednom te istom jeziku ("Džems" vs. "Džejms"), a u slučaju filmova i TV-serija biti drukčije prevođeni od strane različitih distributera; izuzetak od ovog pravila mogu biti slučajevi kada su strana imena i naslovi široko uvriježeni i poznatiji po prijevodima nego originalnim naslovima (npr. Aleksandar Veliki ili "Rat i mir").
Vidi još Uredi
- Wikipedia:Stilski priručnik § Naslovi članaka, smjernica o stiliziranju naslova
- Wikipedia:Nazivi kategorija, smjernica
- lingvistička deskripcija i lingvistička preskripcija
Bilješke Uredi
- ↑ Konkretno, riječ je o HTML elementu
<h1 id="firstHeading">koji se pojavljuje pri vrhu stranice članka. On bi trebao biti jedini<h1>element na stranici, no budući da urednici imaju mogućnost dodavanja bilo koje razine poglavlja u tekst stranice, to se ne može jamčiti. - ↑ Naslov prikazan kao glavno poglavlje članka obično je identičan (i uvijek sličan) spremljenom naslovu po kojem se stranica referira na kategorijskim listama, listama nedavnih izmjena itd. i to se pojavljuje (po potrebi prikladno kodirano) u URL-u stranice. Za tehničke detalje vidi Wikipedia:Ime stranice.
- ↑ Tehnički je moguće, iako nepoželjno zbog raznih razloga, napraviti da se različite stranice prikazuju s istim naslovom.
- ↑ Kada se mijenja naslov članka, njegov zapis u bazi podataka je izmijenjen, ali ne i zaista premješten. Zbog tog razloga izmjena se ponekad naziva preimenovanje, premda je premještanje i dalje najčešće upotrebljavani termin.
Eksterni linkovi Uredi
- Ngram Viewer, grafički preglednik frekvencije upotrebe višestrukih termina, s razlikovanjem malih i velikih slova, u knjigama tokom vremena, do 2008.