Wikipedija:Glasovanje

Iako Wikipedia na srpskohrvatskom jeziku funkcionira na načelu izgradnje konsenzusa, ponekad je iz različitih razloga potrebno provesti glasovanje. Glasovanja treba oprezno upotrebljavati, pa se u ovoj smjernici iznose regulatorne odredbe u vezi s glasovanjem.

Kada se koristi glasovanje?

Postoji nekoliko od ranije utvrđenih situacija kada se primjenjuje glasovanje, ali ne radi se o konačnoj listi:

1. Premještanje stranica i biranje istaknutog materijala: Glasovanja se mogu sprovoditi, ali se zaključak ne donosi na osnovu pukog prebrojavanja glasova, već na osnovu jačine iznesenih argumenata. Glasovi bez obrazloženja mogu imati malu ili nikakvu težinu u oblikovanju konačnog konsenzusa. Javi li se tendencija da neka rasprava preraste u trku za glasovima, stavite šablon {{Nije glasanje}} pri vrhu razgovora kao podsednik za urednike.
2. Uspostavljanje standarda: Kada se konsenzusom odluči da se standardizira neko pitanje (npr. izgled šablona), vjerovatno će postojati nekoliko prijedloga za standarde. Ako tokom rasprave nije dana jasna prednost jednom prijedlogu, preporučuje se sprovođenje glasovanja da bi se izabrao standard koji odgovara najvećem broju ljudi. To je način da se procijeni koja verzija (od nekoliko mogućih) ima najširu podršku.
3. Dodjela i oduzimanje ovlaštenja: Glasovanja se mogu sprovoditi da bi se procijenilo povjerenje zajednice u urednika. Međutim, rezultati glasovanja podliježu tumačenju birokrata. Birokrati moraju uzeti u obzir iznesene argumente i druge značajne faktore. U ovim procesima preporučuje se da ljudi raspravljaju, postavljaju pitanja kandidatu i iznose obrazloženja; loša je praksa izjašnjavati se za kandidaturu ili protiv nje bez daljnjih komentara.
4. Tehnički prijedlozi: Glasovanja je moguće sprovoditi u predlozima za konfiguracijske izmjene, kao što je uključivanje ili isključivanje neke funkcije.

Izjašnjavanje pri glasovanju

Pri glasovanju korisnici se mogu izjasniti trojako:

1.  Za – kada se slažu s prijedlogom;
2.  Protiv – kada se ne slažu s prijedlogom;
3.  Uzdržan – kada iznose mišljenje, ali se ne izjašnjavaju.

Poželjno je, barem ukratko, obrazložiti glas jer obrazloženi glasovi nose veću težinu pri donošenju odluka.

Pravo glasa

U nastojanju da spriječi zloupotrebu sustava glasovanja i osigura valjanost tog procesa, Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku definirala je određene regulatorne odredbe o tome tko smije sudjelovati u glasovanju. Ovime se želi spriječiti moguće zlonamjerno preglasavanje (upotrebom čarapka ili IP-adresa) radi nepoštenog ostvarivanja vlastitih ciljeva. Radi se o sljedećem:

1. U glasovanju smiju sudjelovati samo korisnici s autopatrolerskim ovlaštenjima.
2. Dokazani čarapci, neovisno o njihovom trenutnom statusu, nemaju pravo glasovanja, a njihovi će se glasovi - u slučaju naknadnog dokazivanja ovog statusa - poništiti. Ovo se odnosi na glasove čarapka, kao i na glasove glavnog računa jer čarapko predstavlja teško kršenje pravila Wikipedije i uvijek pretpostavlja lošu namjeru na strani korisnika, tako da se ovakvo glasovanje zapravo smatra opstruktivnim, što povlači sankcije i za glavni račun.
3. Korisnici predloženi za dodjelu ili oduzimanje statusa ne mogu ostaviti glas o vlastitim pravima. Oni mogu samo prihvatiti ili odbiti kandidaturu.
4. Korisnici koji imaju više potvrđenih računa (a ne radi se o čarapcima) mogu dati glas samo s jednim od tih računa. Ukoliko se utvrdi da je isti korisnik glasovao s više računa, u obzir će se uzeti samo prvi dani glas, dok će ostali biti poništeni; u slučaju da su glasovi različiti, sam korisnik bira koji glas će zadržavati. U slučaju da se naknadno otkrije da se radilo o neprijavljenim višestrukim korisničkim računima, postupit će se kao u slučaju čarapka.

Ako se pojavi sumnja u valjanost jednog ili više glasova, o tome treba obavijestiti jednog od aktivnih administratora ili birokrata, koji će onda izvršiti provjeru sumnji i utvrditi radi li se o valjanom glasu ili ne. U slučaju različitih stavova administratora i/ili birokata, argumenti se moraju javno obrazložiti u nastojanju da se postigne suglasnost. Birokrat može donijeti konačnu odluku, ali mora se voditi općim pravilima; birokrati su dužni poništiti glas čija je valjanost utvrđeno sporna. Ukoliko se radi o glasanju koje se tiče statusa nekog administratora ili birokrata, ti isti administratori ili birokrati mogu samo istaknuti zahtjev za ocjenu valjanosti glasa, ali osobno ne mogu odlučivati o valjnosti tog glasa kako bi se sačuvača nepristranost. Administratori imaju iste ovlasti kao i birokrati kada su u pitanju anketiranja koja se ne tiču statusnih prava korisnika ili temeljnih smjernica Wikipedije.

Rezultati glasovanja

Nakon provedenog glasovanja, netko od administratora ili birokrata dužan je interpretirati rezultate glasovanja i zaključiti glasovanje. Odluka se u tom trenutku smatra konačnom. Kako se glasovanje svejedno treba voditi osnovnom idejom konsezusa, postoje sljedeće smjernice za interpretiranje rezultata glasovanja:

1. Puko preglasavanje (50% + 1 glas) nikada nije dovoljno da bi se neka odluka smatrala usvojenom. U tom slučaju ima se smatrati da odluke nema. Novo glasovanje o istoj temi može se pokrenuti nanovo nakon najmanje tri mjeseca od zaključenog prethodnog glasovanja.
2. U slučaju tehničkih i sistemskih glasovanja, potrebno je da u glasovanju sudjeluje najmanje 5 aktivnih korisnika Wikipedije te da jedna od opcija dobije barem 60% svih glasova. Suzdržani glasovi ne broje se. U izostanku ovih uvjeta, ima se smatrati isto kao pod toč. 1. Minimalni broj sudionika u ovim je slučajevima orijentacijske prirode, odnosno administrator i/ili birokrat ima diskrecijsku ovlast donijeti odluku čak i u slučaju da je u glasovanju sudjelovalo manje od 5 aktivnih korisnika, s tim da mu je u tom slučaju potrebna suglasnost još jednog administratora i/ili briokrata.
3. U slučaju tehničkih i sistemskih glasovanja, ukoliko dođe do situacije da rezultat glasovanja ide u korist solucije koja je po objektivnim kriterijima protivna pravilima i smjernicama ove Wikipedije, administrator ili briokrat imaju pravo zanemariti rezultate samog glasovanja i uz jasno te na pravilima i smjernicama utemeljeno objašnjenje zaključiti glasovanje s ishodom koji je sukladan valećim pravilima i smjernicama ove Wikipedije. U tom slučaju, potrebna mu je suglasnost još jednog administratora i/ili briokrata. Ovo se pravilo ne odnosi na situacije kada su u pitanju statusna pitanja određenih korisnika.
4. U slučaju sticanja ili oduzimanja korisničkih prava, potrebno je da u glasovanju sudjeluje najmanje 10 aktivnih korisnika Wikipedije te da korisnik u pitanju dobije barem 70% glasova podrške. Suzdržani glasovi ne broje se. U izostanku ovih uvjeta, ima se smatrati isto kao pod toč. 1, s tim da se novi zahtjev za sticanje ili oduzimanje prava može postaviti nakon proteka najmanje tri mjeseca od zaključenog prethodnog glasovanja ili po hitnoj proceduri, koja je regulirana u posebnim pravilima o izboru administratora.
5. U slučaju da se nakon zaključenja glasovanja otkrije da je prilikom glasovanja postojao jedan ili više nevaljanih glasova (npr. čarapci, dvostruko glasovanje, i sl.) ti će se glasovi retroaktivno oduzeti i ako se utvrdi da su utjecali na ishod glasovanja (to jest, da ishod glasovanja bez tih glasova nije isti kao i ranije), izvorno će se glasovanje poništiti te će se po hitnom postupku pokrenuti novo glasovanje koje će trajati upola kraće nego što je trajalo izvorno glasovanje. Izvorni će se glasovi automatski pribrojati, s tim da će svaki korisnik imati pravo promijeniti svoj izvorni glas.

Vidi još

• Wikipedia:Konsenzus
• Wikipedia:Anketiranje nije zamjena za raspravu