Wikipedija:Izabrani događaji/8.

1. augusta 69. – Pod vodstvom Gaja Julija Civilisa, Batavci započeli ustanak protiv Rimskog Carstva, koji će sljedeće godine neuspješno završiti. 1894. – Zbog sukoba oko kontrole nad Korejom, Kina i Japan službeno otpočeli Prvi japansko-kineski rat. 1944. – Armia Krajowa započela veliki ustanak u Varšavi (na slici) protiv snaga Trećeg Reicha, koji će nakon dva mjeseca biti ugušen i rezultirati uništenjem grada. 1960. – Novoosnovani grad Islamabad proglašen za novo sjedište vlade u Pakistanu. 1975. – U Finskoj je potpisan Helsinški dogovor, kojim je stvorena Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE). Ostali događaji: 31.7. • 1.8. • 2.8.

2. augusta 216. pne. – Kartaški vojskovođa Hanibal, u sklopu Drugog punskog rata, nanio jedan od najtežih poraza brojčano jačoj rimskoj vojsci kod Kane. 1830. – Francuski kralj Charles X i njegov sin Louis Antoine abdicirali u korist Charlesovog unuka Henrija d'Artoisa, koji nikad neće formalno biti proglašen kraljem. 1921. – U hotelu u Napulju preminuo Enrico Caruso, najslavniji operni tenor svog doba. 1932. – Američki fizičar Carl David Anderson javnosti predstavio otkriće pozitrona (na slici), za koje će četiri godine kasnije biti nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku. 1990. – Iračka vojska napala i u samo tri dana okupirala Kuvajt, što se smatra službenim početkom Zaljevskog rata. Ostali događaji: 1.8. • 2.8. • 3.8.

3. augusta 435. – Ranije uklonjeni vaseljenski patrijarh Nestorije, osnivač nestorijanizma, protjeran je u manastir u Egiptu od strane cara Teodosija II. 1832. – Rođen je Ivan Zajc, hrvatski kompozitor i dirigent, najpoznatiji po svojoj operi Nikola Šubić Zrinjski. 1903. – U sklopu Ilindanskog ustanka, proglašena je Kruševska Republika (zastava na slici), koja će biti krvavo ugušena nakon 10 dana. 1904. – S brda Volujice iznad Bara, prvi put na Balkanu emitirani radio-valovi u civilne svrhe. 1954. – U Parizu preminula Colette, kontroverzna francuska spisateljica i autorica serijala romana o djevojci Claudine. Ostali događaji: 2.8. • 3.8. • 4.8.

4. augusta 1789. – U jeku Francuske revolucije, Konstituirajuća narodna skupština ukinula feudalizam i sve pripadajuće privilegije. 1791. – Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo u Svištovu potpisuju mirovni sporazum, kojim završavaju dvostoljetni sukob. 1875. – U Kopenhagenu preminuo Hans Christian Andersen, danski pisac globalno poznat po svojim bajkama 1936. – Profašistički premijer Grčke, Joanis Metaksas (na slici), raspustio parlament i suspendirao ustav, započevši tako diktaturu koju će voditi do svoje smrti pet godina kasnije. 1995. – U sklopu rata u Hrvatskoj, započela je Operacija Oluja, koja tri dana kasnije dovodi do ukidanja nepriznate Republike Srpske Krajine. Ostali događaji: 3.8. • 4.8. • 5.8.

5. augusta 1403. – Ladislav Napuljski, iz dinastije Anžuvinaca, u Zadru okrunjen za ugrasko-hrvatskog kralja. 1716. – Princ Eugen Savojski odnio odlučujuću pobjedu protiv Osmanlija kod Petrovaradina, oslobodivši tako Banat od osmanske vlasti. 1895. – U Londonu preminuo Friedrich Engels, njemački filozof i suosnivač komunizma, zajedno s Karlom Marxom. 1926. – Slavni američki iluzionist, Harry Houdini, u New Yorku izveo svoj najveći trik, ostavši 91 minutu zatvoren u sanduku koji se nalazio na dnu hotelskog bazena. 1962. – Pod optužbama da je protuzakonito poticao na štrajk i bez dozovle napustio zemlju, Nelson Mandela (na slici) je uhapšen od strane južnoafričke policije. Zatvor će napustiti tek 1990. godine. Ostali događaji: 4.8. • 5.8. • 6.8.

6. augusta 1791. – Iako još nisu potpuno dovršena, za javnost su otvorena Brandenburška vrata, jedan od simbola Berlina. 1806. – Nakon poraza od Napoleona i proglašenja Rajnske Konfederacije, Franz II abdicirao s mjesta cara i tim činom ukinuo Sveto Rimsko Carstvo. 1917. – Rodio se Robert Mitchum (na slici), američki glumac i filmaš, najpoznatiji po ulogama antiheroja u brojnim holivudskim filmovima. 1945. – Sjedinjene Države bacile atomsku bombu na japanski grad Hiroshimu, ubivši preko 70,000 ljudi i izazvavši smrt više od 10,000 ljudi od posljedica zračenja i opeklina. 1964. – Star više od 5,000 godina, Prometheus, bor iz vrste Balfourianae, srušen u svrhu naučnog istraživanja. Ostali događaji: 5.8. • 6.8. • 7.8.

7. augusta 936. – U katedrali u Aachenu, Otto I je okrunjen za njemačkog kralja; kasnije će biti osnivač i prvi vladar Svetog Rimskog Carstva. 1908. – Austrijski arheolozi pronašli 20,000 godina star kipić Venere (na slici), danas jedan od najpoznatijih paleolitskih spomenika. 1941. – Nakon više godina borbe s bolestima, u rodnoj Kolkati preminuo Rabindranath Tagore, indijski filozof i pjesnik te dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1913.). 1960. – Pod vodstvom Félixa Houphouëta-Boignyja, Obala Bjelokosti stekla nezavisnost od Francuske. 2008. – Rusija i Gruzija započele petodnevni rat oko teritorija Južne Osetije i Abhazije, koji će završiti ruskom pobjedom. Ostali događaji: 6.8. • 7.8. • 8.8.

8. augusta 1576. – Na švedskom otočiću Venu započela izgradnja Braheovog opservatorija Uraniborg, prvog modernog astronomskog opservatorija. 1876. – Američki inovator i naučnik Thomas Alva Edison dobio patent za ciklostil, koji će uvesti revoluciju u štampanje novina i knjiga. 1902. – U Bristolu se rodio Paul Dirac (na slici), engleski fizičar i nobelovac (1933.), najpoznatiji po predviđanju postojanja antičestica. 1928. – Od posljedica ranjavanja u atentatu mjesec i pol dana ranije, u Zagrebu preminuo istaknuti hrvatski i jugoslavenski političar Stjepan Radić. 1974. – U jeku afere Watergare, američki predsjednik Richard Nixon se obratio naciji preko televizije i javno objavio svoju ostavku, koja je na snagu stupila sljedećeg dana. Ostali događaji: 7.8. • 8.8. • 9.8.

9. augusta 378. – U sklopu Gotskog rata dolazi do velikog okršaja kod Hadrijanopolja, u kojem će Vizigoti poraziti i pobiti pola elitnih rimskih trupa predvođenih carem Valensom, koji je također ubijen tokom bitke. 1173. – Započela je izgradnja zvonika pizanske katedrale, danas poznatog kosog tornja u Pisi (na slici), koja će biti dovršena tek nakon dva stoljeća. 1930. – Jedan od najpoznatijih animiranih likova u historiji filma, Betty Boop, debitirala u kratkometražnom filmu Dizzy Dishes. 1962. – U egzilu u Švicarskoj preminuo Hermann Hesse, njemački pisac i nobelovac (1946.), autor romana Stepski vuk i Igra staklenim perlama. 1965. – Jednoglasnom odlukom (126:0), parlament Malezije izglasao izbacivanje Singapura iz federacije, čime je ovaj postao jedina zemlja u historiji koja je stekla nezavisnost protiv svoje volje. Ostali događaji: 8.8. • 9.8. • 10.8.

10. augusta 1270. – Nakon stogodišnjeg interregnuma, Jekuno Amlak zasjeo na tron etiopskog cara i tako obnovio vlast Salomonske dinastije, koja će se održati sve do 1974. godine. 1519. – Pet brodova pod vodstvom Ferdinanda Magellana isplovilo iz Seville s ciljem oplovljavanja svijeta; nakon Magellanove smrti na Filipinima, njegov prvi časnik će se 1522. godine uspješno vratiti u Španiju. 1793. – U Parizu svečano otvoren muzej Louvre, danas najveći muzej na svijetu. 1878. – U današnjem Szczecinu se rodio Alfred Döblin (na slici), njemački liječnik i pisac, najpoznatiji po romanu Berlin Alexanderplatz. 1913. – Delegati Srbije, Rumunjske, Grčke, Crne Gore i poražene Bugarske u Bukureštu potpisale mirovni sporazum kojim je zaključen Drugi balkanski rat. Ostali događaji: 9.8. • 10.8. • 11.8.

11. augusta 2492. pne. – Prema tradicionalnoj historiografiji, Haik, legendarni osnivač armenskog naroda, porazio vladara Bela kod jezera Van, što se danas uzima kao dan nastanka Armenije. 1492. – Rodrigo Borgia postao papa Aleksandar VI (na slici), što je označilo početak pontifikata koji je postao sinonim za razvrat, nepotizam, korupciju i ubojstva. 1919. – Usvojen je ustav Weimarske Republike, liberalni ustav Njemačke, koji je štitio široku lepezu građanskih prava, ali se u praksi pokazao teško ostvarivim. 1952. – Nakon smrti oca Talala, Hussein bin Talal postao novi jordanski kralj, uzevši titulu Hussein I. 1960. – Francuska Narodna skupština dodijelila nezavisnost Čadu, koji je dotad uživao status prekomorskog teritorija. Ostali događaji: 10.8. • 11.8. • 12.8.

12. augusta 1624. – Nakon što je u dvorskoj spletki eliminirao dotadašnjeg predsjednika Kraljevskog vijeća Louisa XIII, kardinal Richelieu faktički preuzeo funkciju prvog kraljevog ministra, odnosno preteču funkcije premijera Francuske. 1887. – U Beču se rodio Erwin Schrödinger, austrijski fizičar i nobelovac (1933.), jedan od utemeljitelja kvantne mehanike. 1964. – Međunarodni olimpijski odbor zabranio Južnoafričkoj Republici natjecanje na Olimpijskim igrama zbog njezine rasističke politike. 1980. – Potpisivanjem sporazuma u Montevideu, 11 zemalja Latinske Amerike osnovale Latinoameričko udruženje za integraciju, s ciljem organiziranja zajedničkog tržišta. 1981. – Na tržištu se pojavio prvi IBM PC (na slici), koji će nekoliko godina kasnije postati standard za moderne kompjutere. Ostali događaji: 11.8. • 12.8. • 13.8.

13. augusta 1521. – Nakon višemjesečne opsade, španski konkvistador Hernán Cortés zarobio aztečkog vođu i osvojio njihov glavni grad, Tenochtitlan. 1814. – Velika Britanija i Nizozemska u Londonu potpisale sporazum, kojim su uredile kolonijalne odnose i raspodjelile prekomorske posjede. 1863. – U Parizu preminuo Eugène Delacroix, velikan francuskog romantizma čija je slika Sloboda predvodi narod (na slici) postala simbol tog pravca. 1920. – U sklopu Poljsko-sovjetskog rata, poljska vojska započela bitku za Varšavu, koja će se pretvoriti u odlučujuću pobjedu nad Crvenom armijom i omogućiti Poljskoj samostalnost od Ruske SFSR. 1942. – Premijerno je prikazan Disneyjev Bambi, jedan od najpopularnijih i najuspješnijih animiranih filmova u historiji. Ostali događaji: 12.8. • 13.8. • 14.8.

14. augusta 1385. – U Bitci kod Aljubarrote, João I od Portugala porazio vojsku Kastilje, obnovivši tako nezavisnost Portugala i osiguravši si time stabilno prijestolje. 1867. – Rodio se engleski pisac John Galsworthy (na slici), autor slavne trilogije romana Saga o Forsyteima, za koju je nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 1932. godine. 1920. – Kraljevstvo SHS i Čehoslovačka u Beogradu potpisale zajednički obrambeni sporazum koji će, nakon priključenja Rumunjske, naredne godine dovesti do nastanka Male Antante. 1945. – Japanska vlada donosi odluku o kapitulaciji čime, de facto, završava Drugi svetski rat. 1994. – Francuski agenti u Sudanu uhapsili Ilicha Ramíreza Sáncheza, profesionalnog ubojicu koji je godinama djelovao pod nadimkom Carlos Šakal. Ostali događaji: 13.8. • 14.8. • 15.8.

15. augusta 1461. – Trapezuntsko Carstvo predalo se osmanskoj vojsci pod vodstvom Mehmeda II; posljednji vladar, David II, bit će pogubljen. 1771. – Rođen je popularni škotski pisac Walter Scott, autor prvog historijskog romana i pisac mnogih avanturističkih djela, među kojima su Ivanhoe i Rob Roy. 1883. – Rodio se Ivan Meštrović (na slici), jugoslavenski i hrvatski kipar, jedan od najznačajnijih kipara secesije i moderne. 1914. – Američki teretnjak SS Ancon postao prvi brod koji je prošao kroz tek otvoreni Panamski kanal, koji spaja Atlantski i Tihi ocean. 1977. – SETI-jev radio teleskop je otkrio do danas nerazjašnjeni, kratki radijski signal iz svemira, koji će dobiti ime Wow! signal. Ostali događaji: 14.8. • 15.8. • 16.8.

16. augusta 1793. – Nacionalni konvent u Francuskoj proglasio tzv. Levée en masse, prvu modernu politiku masovne regrutacije vojnih snaga. 1832. – Rodio se Wilhelm Wundt, njemački liječnik najpoznatiji kao "otac" psihologije kao samostalne nauke. 1921. – U Beogradu preminuo Petar I Karađorđević (na slici), posljednji srpski i prvi jugoslavenski kralj. 1956. – Radeći na Woodovom filmu Plan 9 from Outer Space, od srčanog udara preminuo Béla Lugosi, jedan od najpoznatijih glumaca u historiji horor filma. 1960. – Nakon što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka i Turska potpisali međusobne sporazume, Kipar formalno proglasio nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva. Ostali događaji: 15.8. • 16.8. • 17.8.

17. augusta 1552. – U Beogradu je dovršeno tiskanje Beogradskog četvorojevanđelja, prve knjige tiskana na srpskoj ćirilici. 1834. – U Konstantinopolu umro Husein Gradaščević, proslavljeni borac protiv osmanske vlasti koji je zbog svoje borbe dobio nadimak "Zmaj od Bosne". 1908. – U Parizu premijerno prikazana Fantazmagorija (scena na slici) Émilea Cohla, prvi animirani film u historiji. 1990. – U Hrvatskoj, tada još uvijek u sastavu SFR Jugoslavije, započela Balvan revolucija, jedan od događaja koji je prethodio skorašnjem ratu. 1998. – Zbog posljedica istočnoazijske ekonomske krize i nemogućnosti otplate kredita, Rusija je devalvirala rublju i proglasila bankrot. Ostali događaji: 16.8. • 17.8. • 18.8.

18. augusta 1450. – U Splitu se rodio Marko Marulić, autor Judite, koji se danas smatra "ocem" hrvatske književnosti. 1750. – Rodio se Antonio Salieri, proslavljeni italijanski klasicistički kompozitor. 1868. – Francuski astronom Jules Janssen otkrio plemeniti plin helij. 1877. – Američki astronom Asaph Hall je otkrio Marsov mjesec Fobos, kojega je nazvao po starogrčkom bogu straha. 1945. – Nakon što je Indonezija dan ranije proglasila nezavisnost od Nizozemske, jedan od predvodnika te borbe, Sukarno (na slici), postao je njezin prvi predsjednik. Ostali događaji: 17.8. • 18.8. • 19.8.

19. augusta 1904. – U Jajcu se rodio bosanskohercegovački pjesnik Nikola Šop, autor zbirki Pjesme siromašnog sina i Astralije te dobitnik književne nagrade Vladimir Nazor. 1936. – Oko pet sati ujutro, frankistički vojnici ustrijelili su Federica Garcíju Lorcu, pjesnika i dramatičara te jednog od najvećih umjetnika svoje epohe. 1953. – CIA i MI6 u puču znanom kao Operacija Ajax oborili demokratski izabranog premijera Irana, Muhameda Mosadeka (na slici), i vratili šaha Muhameda-Rezu Pahlavija na čelo države. 1960. – Sovjetski Savez u svemir lansirao umjetni satelit Korablj-Sputnik 2, u kojemu su bili psi Belka i Strelka, 40 miševa, 2 štakora i razne biljke. 1991. – Stavljanjem Mihaila Gorbačova u kućni pritvor u Ukrajini, u Sovjetskom Savezu započeo Kolovoški puč, kojemu je cilj bio spriječiti raspad države. Puč je nakon dva dana propao. Ostali događaji: 18.8. • 19.8. • 20.8.

20. augusta 1083. – Papa Grgur VII proglasio Stjepana Arpadovića, prvog kralja Mađarske, i njegovog sina Emerika svetima, što se u Mađarskoj slavi kao državni praznik. 1872. – Danica, najznačajniji časopis srpskog romantizma, prestao je izlaziti. 1890. – U Providenceu se rodio H. P. Lovecraft, proslavljeni američki pisac horor priča i jedan od najutjecajnijih autora u svom žanru. 1940. – Po Staljinovom naređenju, sovjetski agent Ramón Mercader smrtno ranio sovjetskog revolucionara Lava Trockog (na slici) u njegovom stanu u Ciudad de Mexicu. Trocki će preminuti u bolnici sljedećeg dana. 1983. – U Dubrovniku, od posljedica srčanog udara, preminuo Aleksandar Ranković, nekadašnji potpredsednik Jugoslavije i šef UDBA-e. Ostali događaji: 19.8. • 20.8. • 21.8.

21. augusta 1897. – Engleski liječnik Ronald Ross u Indiji potvrdio da je komarac prijenosnik malarije, što će mu 1902. godine donijeti Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. 1906. – U Koprivnici preminuo Josip Kozarac, značajni pisac hrvatskog realizma i autor pripovijetke "Tena". 1911. – Zaposlenik muzeja i italijanski patriot Vincenzo Peruggia ukrao je Leonardovu Mona Lisu iz Louvrea (na slici) , vjerujući kako slavno djelo italijanske umjetnosti treba biti vraćeno u domovinu. Nakon što ju je dvije godine držao u vlastitom stanu, uhvaćen je prilikom pokušaja prodaje te je slika vraćena u Louvre početkom 1914. godine. 1959. – Predsjednik Dwight Eisenhower potpisao izvršnu uredbu kojom je Havaje proglasio 50. saveznom državom u sklopu Sjedinjenih Američkih Država. 1968. – Vojska četiriju članica Varšavskog pakta izvršila uspješnu invaziju na Čehoslovačku i tako zaustavila reforme koje je Alexander Dubček pokušao provesti u sklopu Praškog prolječa te ojačala komunističku diktaturu u toj zemlji. Rumunjski diktator Nicolae Ceaușescu javno će osuditi invaziju. Ostali događaji: 20.8. • 21.8. • 22.8.

22. augusta 565. – Prema Adomnánovoj hagiografiji, sveti Kolumba posvjedočio "vodenoj nemani" koja je napala i pod vodu odvukla muškarca na jezeru Ness u Škotskoj. 1485. – Nakon pogiblje Richarda III tokom bitke na Bosvortskom polju, dinastija Tudor, koju je predvodio earl Henry od Richmonda, preuzima vlast u Engleskoj i završava Rat dvaju ruža. 1642. – Podizanjem kraljevske zastave Charlesa I u Nottinghamu, formalno započeo Engleski građanski rat, tokom kojeg će Oliver Cromwell uspješno svrgnuti kralja i uvesti republikansko uređenje u Veliku Britaniju. 1854. – U Moldaviji se rodio Milan Obrenović, posljednji srpski knez i prvi srpski kralj. 1941. – Potpomognuta trupama iz Italije i Finske, vojska Trećeg Reicha, u sklopu Drugog svjetskog rata, započela višegodišnju opsadu Lenjingrada (na slici), tokom koje će život izgubiti više od 1,000,000 ljudi. Ostali događaji: 21.8. • 22.8. • 23.8.

23. augusta 1305. – Borac za nezavisnost Škotske, William Wallace, pogubljen u Londonu nakon što je osuđen za veleizdaju i zločine protiv civilnog stanovništva. 1866. – Potpisivanjem mirnovnog sporazuma u Pragu završen je Austro-pruski rat, nakon kojeg dolazi do formiranja Sjevernonjemačkog Saveza i Austro-Ugarske Monarhije. 1926. – U bolnici u New Yorku preminuo Rudolph Valentino (na slici), legendarni glumac nijemih filmova i jedna od prvih filmskih ikona u historiji. 1939. – Sovjetski Savez i Treći Reich u Moskvi potpisale pakt Ribbentrop-Molotov, višegodišnji pakt o nenapadanju koji je sadržavao i tajni aneks o podjeli interesnih sfera u istočnoj Evropi između tih dvaju zemalja. 1944. – U sklopu Drugog svjetskog rata, rumunjski kralj Mihai I izveo državni udar i svrgnuo profašističku vladu Iona Antonescua, nakon čega Rumunjska prelazi na stranu Saveznika. Ostali događaji: 22.8. • 23.8. • 24.8.

24. augusta 410. – Pod vodstvom kralja Alariha I, Vizigoti započinju masovnu pljačku Rima (na slici umjetnička interpretacija), što je bio prvi put u gotovo 800 godina da je grad pao u neprijateljske ruke. 1914. – Vojska Kraljevine Srbije porazila brojčanu nadmoćniju austro-ugarsku vojsku u Cerskoj bitci, jednoj od prvih velikih pobjeda Antante u Prvom svjetskom ratu. 1929. – U Kairu se rodio Jaser Arafat, palestinski političar i vođa te dobitnik Nobelove nagrade za mir 1994. godine. 1954. – Suočen s brojnim kritikama i krizom vlasti, brazilski predsjednik i raniji diktator Getúlio Vargas počinio suicid u predsjedničkoj palači u Riju de Janeiru. Naslijedit će ga njegov potpredsjednik, Café Filho. 2006. – Međunarodna astronomska unija redefinirala termin "planet", čime je Sunčev sustav ostao bez jednog planeta, Plutona, koji postaje patuljasti planet. Ostali događaji: 23.8. • 24.8. • 25.8.

25. augusta 1609. – Galileo Galilei predstavio, pred mletačkim zakonodavcima, jedan od svojih ranih teleskopa, kojim su se mogli vidjeti i Jupiterovi mjeseci. 1830. – Potpomognuti Kraljevinom Francuskom, belgijski pobunjenici započeli revoluciju u kojoj će Belgija izboriti nezavisnost od Nizozemske. 1894. – Japanski bakteriolog, Kitasato Shibasaburō, otkrio uzročnika bubonske kuge, što će mu donijeti nominaciju za Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. 1900. – U Weimaru preminuo Friedrich Nietzsche (na slici), njemački filozof i intelektualac, čije se ideje smatraju temeljem moderne kontinentalne filozofije. 2000. – Osam pripadnika Crvenih beretki otele i na Fruškoj Gori ubile Ivana Stambolića, bivšeg predsjednika SR Srbije. Ostali događaji: 24.8. • 25.8. • 26.8.

26. augusta 1778. – Plemić i mecena, Sigmund Zois, realizirao prvi dokumentirani uspon na vrh Triglava, najviše planine u Sloveniji. 1883. – Na otoku Krakatoa u Indoneziji započela je jedna od najvećih i najsmrtonosnijih erupcija vulkana u pisanoj historiji, posljedice koje će se osjetiti na cijelom svijetu. 1939. – Jugoslavenski premijer, Dragiša Cvetković, i vođa HSS-a, Vladko Maček, potpisali sporazum kojim je osnovana Banovina Hrvatska. 1966. – Sukobom kod naselja Omugulugwombashe započeo Namibijski rat za nezavisnost, dvadesetogodišnji sukob u kojem će Jugozapadna Afrika steći nezavisnost od Južnoafričke Republike kao Republika Namibija. 1978. – Nakon dvodnevne konklave, kardinal Albino Luciani izabran za novog papu, uzimajući ime Ivan Pavao I (na slici). Ostali događaji: 25.8. • 26.8. • 27.8.

27. augusta 1576. – U dubokoj starosti, od posljedica vrućice, u kugom poharanoj Veneciji preminuo Tizian (autoportret na slici), renesansni majstor i glavni predstavnik Venecijanske škole. 1890. – U Philadelphiji se rodio Man Ray, proslavljeni američki fotograf i jedan od najznačajnijih predstavnika dadaističkih i nadrealističkih pokreta. 1896. – U razdoblju od 38 minuta, započet i završen Anglo-zanzibarski rat, najkraći rat u historiji. 1928. – U Parizu, predstavnici 15 zemalja potpisali Briand-Kelloggov pakt, prvi međunarodni sporazum usmjeren ka zabrani rata kao sredstva rješavanja međudržavnih sukoba. 1991. – Moldavija formalno proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza, koja će biti potvrđena raspadom te države krajem godine. Ostali događaji: 26.8. • 27.8. • 28.8.

28. augusta 388. – Nakon poraza na rijeci Savi, pogubljen je Magnus Maksim, posljednji zapadnorimski uzurpator koji je držao vojnu moć. 663. – Zajedničke vojske korejske Sile i kineskog Tanga ugušile pokušaj obnove kraljevstva Baekje i tako protjerale Japan iz Koreje tokom bitke kod Baekganga. 1645. – U Rostocku preminuo Hugo Grotius, nizozemski mislilac i pravnik koji se danas smatra "ocem" međunarodnog javnog prava. 1749. – U Frankfurtu se rodio Johann Wolfgang von Goethe (na slici), proslavljeni njemački književnik i velikan romantizma, čija su djela Faust i Patnje mladoga Werthera ušla među klasike svjetske književnosti. 1987. – Umro je John Huston, mnogostruko nagrađivani američki filmaš i oskarovac, poznat po filmovima kao što su Malteški sokol, Džungla na asfaltu i Afrička kraljica. Ostali događaji: 27.8. • 28.8. • 29.8.

29. augusta 1189. – Napisana je Povelja Kulina bana (na slici), najstariji bosanski državni dokument. 1526. – Smrću Ludovika II Jagelovića tokom bitke na Mohačkom polju zavšava personalna unija između Hrvatske i Ugarske. 1831. – Engleski fizičar Michael Faraday otkrio fenomen elektromagnetske indukcije, koja će omogućiti daljnji napredak i razvoj tehnologije. 1842. – Potpisom sporazuma u Nanjingu zaključen je Prvi opijumski rat, nakon kojega je Kina bila prisiljena dopustiti uvoz i prodaju opijuma na svom teritoriju. 1862. – U Ghentu se rodio Maurice Maeterlinck, belgijski pisac i simbolist te dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1911. godine, autor drame Plava ptica. Ostali događaji: 28.8. • 29.8. • 30.8.

30. augusta 1835. – Osnovan je grad Melbourne, danas drugi najmnogoljudniji grad u Australiji. 1914. – Njemačkom pobjedom nad brojčano nadmoćnijom ruskom vojskom završila je bitka kod Tannenberga, jedan od ključnih sukoba s početka Prvog svjetskog rata. 1918. – Revolucionarka Fani Kaplan ustrijelila i teško ranila Vladimira Lenjina (na slici), što je rezultiralo početkom Crvenog terora u sovjetskoj Rusiji. 1974. – Voz Beograd–Dortmund ispao iz tračnica u Zagrebu. U najvećoj željezničkoj nesreći na području SFR Jugoslavije poginule su 153 osobe. 2006. – Preminuo je Nagib Mahfuz, egipatski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za književnost, autor slavne Kairske trilogije. Ostali događaji: 29.8. • 30.8. • 31.8.

31. augusta 1422. – Nakon smrti oca, Henry VI Lancaster postao kralj Engleske, a manje od dva mjeseca kasnije i osporavani kralj Francuske. 1888. – U Londonu je ubijena prostitutka Mary Ann Nichols, prva žrtva zloglasnog Jacka Trbosjeka (na slici novinska karikatura iz tog razdoblja). 1895. – Njemački časnik Ferdinand von Zeppelin uspješno registrirao patent za svoj "usmjerljivi zračni vlak". 1907. – Rusko Carstvo i Velika Britanija u Petrogradu potpisali sporazum o zonama utjecaja u središnjoj Aziji, čime formalno nastaje savez znan kao Antanta. 1949. – Nakon poraza kod planine Gramos, Demokratska armija Grčke prelazi u Albaniju, čime je de facto završen Grčki građanski rat. Službeni prekid vatre bit će proglašen mjesec i pol dana kasnije. Ostali događaji: 30.8. • 31.8. • 1.9.