Wikipedija:Izabrani događaji/12.

1. decembra 1640. – Koristeći katalonsku pobunu, Portugal proglašava potpunu nezavisnost od Španije 1918. – Danska priznala potpuni suverenitet Islandu, s kojim ostaje u personalnoj uniji. 1918. – Regent Aleksandar ratificirao Adresu, čime je proglašena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. 1955. – Aktivistica Rosa Parks je uhapšena zbog kršenja rasnih zakona u Alabami jer se nije htjela ustati bijelcu u javnom autobusu. 1973. – Umro je David Ben-Gurion (na slici), prvi premijer Izraela. Ostali događaji: 30.11. • 1.12. • 2.12.

2. decembra 1804. – Napoleon Bonaparte, dotadašnji prvi konzul, okrunio se za cara Francuske u katedrali Notre Dame u Parizu. 1805. – U velikoj bitci kod Austerlitza, francuski car Napoleon Bonaparte porazio zajedničku vojsku austrijskog cara Franza II i ruskog cara Aleksandra I. 1823. – Tijekom obraćanja Kongresu, peti predsjednik Sjedinjenih Država, James Monroe, iznio vanjskopolitički plan znan kao Monroeova doktrina. 1848. – Nakon abdikacije Ferdinanda I, osamnaestogodišnji Franz Joseph I (na slici) usred državne krize postao austrijski car i ugarsko-hrvatski kralj. 1852. – Predsjednik francuske republike, Louis Bonaparte, proglasio se carem i uzeo vladarsko ime Napoleon III. Ostali događaji: 1.12. • 2.12. • 3.12.

3. decembra 1800. – Rodio se veliki slovenski romantičarski pjesnik France Prešern (na slici), autor Sonetnog vijenca. 1912. – Srbija, Crna Gora, Grčka i Bugarska, kao predstavnice Balkanskog saveza, potpisale primirje s Osmanskim Carstvom i tako završile Prvi balkanski rat. 1952. – U Beogradu umro Milan Grol, srpski književnik, kritičar, političar i dugogodišnji upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu. 1971. – Pakistanskim napadom na Indiju započeo Indo-pakistanski rat, trinaestodnevni sukob u kojem će Indija odnijeti odlučujuću pobjedu, a Bangladeš steći nezavisnost. 1976. – Nepoznati počinitelji pokušali izvesti atentat na reggae muzičara Boba Marleyja na Jamajci. Unatoč dvama hicima, Marley je dva dana kasnije održao koncert. Ostali događaji: 2.12. • 3.12. • 4.12.

4. decembra 771. – Pod sumnjivim okolnostima umire Karloman, nakon čega njegov brat, Karlo Veliki, anektira njegov teritorij i postaje jedini vladar sada cjelovite Franačke. 1642. – Preminuo je francuski državnik i kardinal Armand Jean du Plessis de Richelieu, prvi ministar Louisa XIII, utemeljitelj Académie française i jedan od najutjecajnijih državnika svog doba. 1875. – U Pragu se rodio austrijski pjesnik Rainer Maria Rilke (na slici), jedan od najznačajnih avangardnih pjesnika. 1980. – Nakon smrti bubnjara Johna Bonhama par mjeseci ranije, kultni britanski rock bend Led Zeppelin službeno objavio svoj raspad, ne želeći nastaviti rad u bendu bez njega. 1993. – U Los Angelesu preminuo Frank Zappa, svestrani umjetnik i jedan od najinovativnijih muzičara u historiji popularne glazbe. Ostali događaji: 3.12. • 4.12. • 5.12.

5. decembra 1492. – Kristofor Kolumbo postao prvi Europljanin koji je kročio na otok Hispaniolu, današnje Haiti i Dominikansku Republiku. 1791. – Ne dovršivši svoj Rekvijem, u Beču umro veliki klasicistički skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart (na slici). 1914. – Parlament Kraljevine Italije proglasio neutralnost nedugo nakon početka Prvog svjetskog rata. 1926. – Od posljedica raka pluća, u Givernyju preminuo Claude Monet, veliki francuski slikar i začetnik impresionizma. 1941. – Maršal Georgij Žukov započeo masovni kontranapad protiv nacističkih snaga tijekom bitke za Moskvu. Ostali događaji: 4.12. • 5.12. • 6.12.

6. decembra 1060. – Nakon gotovo trideset godina egzila, Béla I se vratio u rodnu zemlju, gdje je okrunjen za kralja Ugarske, naslijedivši tako svoga brata Andrása I. 1768. – Prvi put tiskana Encyclopædia Britannica, jedna od najutjecajnijih i najpoznatijih svjetskih enciklopedija. 1890. – Rodio se japanski fizičar i akademik Yoshio Nishina,"otac" moderne fizike u Japanu te voditelj propalog japanskog nuklearnog programa u Drugom svjetskom ratu. 1922. – Na snagu stupio Anglo-irski sporazum iz 1921., kojim je Irska stekla autonomiju unutar britanskog Commonwealtha. 1953. – Nakon pet godina pisanja, ruski pisac Vladimir Nabokov dovršio svoj kontroverzni i globalno najpoznatiji roman, Lolitu (naslovnica na slici), priču o odnosu između srednjovječnog profesora Humberta Humberta i njegove dvanaestogodišnje pokćeri, Dolores Haze. Ostali događaji: 5.12. • 6.12. • 7.12.

7. decembra 43. pne. – Nakon proskripcije naređene od strane Drugog trijumvirata, ubijen je veliki rimski orator Marko Tulije Ciceron. 1914. – Narodna skupština Kraljevine Srbije usvojila je u Nišku deklaraciju o ujedinjenju južnih Slavena u zajedničku državu. 1941. – Japanske jedinice lansirale iznenadni napad na američku luku Pear Harbor (na slici), čime je otvoren Pacifički front. 1949. – Vlada Republike Kine na čelu s Chiang Kai-shekom preselila se iz Nankinga u Taipei na otoku Tajvanu. 1970. – Prilikom službenog posjeta Poljskoj, zapadnonjemački kancelar Willy Brandt pokleknuo pred spomenikom žrtvama ustanka u Varšavskom getu. Ostali događaji: 6.12. • 7.12. • 8.12.

8. decembra 1822. – Rodio se poznati srpski pisac Jakov Ignjatović, jedan od glavnih predstavnika realizma u srpskoj književnosti te autor romana Patnica i Večiti mladoženja. 1886. – Rodio se meksički slikar i muralist Diego Rivera, dugogodišnji partner Fride Kahlo, "otac" modernog meksičkog slikarstva i glavni predstavnik muralizma. 1943. – Rodio se američki muzičar Jim Morrison, najpoznatiji kao osnivač i frontmen Doorsa, jednog od najznačajnijih rock bendova u historiji. 1980. – Mentalno poremećeni obožavatelj Mark David Chapman ubio bivšeg člana kultnih Beatlesa, Johna Lennona (na slici) u New Yorku. 1991. – Vođe Belorusije, Ukrajine i Rusije dogovorili raspad Sovjetskog Saveza i osnivanje Zajednice nezavisnih država. Ostali događaji: 7.12. • 8.12. • 9.12.

9. decembra 1437. – Umro car Svetog Rimsko Carstva i ugarsko-hrvatski kralj Žigmund Luksemburški, posljednji vladar dinastje Luxembourg. 1967. – Komunistički lider i diktator Nicolae Ceaușescu (na slici) postao predsjednik Državnog vijeća SR Rumunjske, preuzevši tako vlast u državi prije nego će sedam godina kasnije postati njezin prvi i jedini predsjednik. 1979. – Međunarodna liječnička komisija potvrdila kako je virus velikih boginja iskorijenjen u populaciji, čime je navedena bolest postala prva i zasad jedina iskorijenjena bolest u historiji čovječanstva. 1990. – Inženjer i sindikalni vođa Lech Wałęsa u drugom krugu izbora uvjerljivo porazio nezavisnog kandidata Stanisława Tymińskog i tako postao prvi direktno izabrani predsjednik Poljske nakon pada komunizma u Istočnoj Evropi. 1990. – Održani prvi višestranački izbori u Srbiji nakon 1912. godine, na kojima je uvjerljivu pobjedu odnijela Socijalistička partija Srbije na čelu sa Slobodanom Miloševićem. Ostali događaji: 8.12. • 9.12. • 10.12.

10. decembra 1884. – Premijerno objavljen roman Avanture Huckleberryja Finna američkog pisca Marka Twaina, živopisna priča o naslovnom junaku koja vjerno ocrtava život u području uz rijeku Mississippi. 1889. – Doživješvi nervni slom, preminuo je hrvatski pisac Ante Kovačić, autor najvećeg djela hrvatskog realizma, romana U registraturi. 1936. – Ne želeći odustati od vjenčanja s Wallis Simpson, britanski kralj Edward VIII (na slici) abdicirao u korist svoga brata, Georgea VI. 1954. – Sklopljen Novosadski dogovor s ciljem standardizacije zajedničkog srpskohrvatskog jezika. 1999. – Za vrijeme mandata umro Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske. Ostali događaji: 9.12. • 10.12. • 11.12.

11. decembra 1803. – Rodio se Hector Berlioz, veliki i utjecajni francuski romantičarski kompozitor i orkestralni reformator. 1882. – U Breslauu se rodio Max Born, veliki njemački fizičar, koji je zbog svog rada na polju kvantne mehanike 1954. godine dobio Nobelovu nagradu za fiziku. 1918. – Od posljedica bolesti, u Ljubljani preminuo slovenski pisac Ivan Cankar (na slici), jedan od začetnika slovenske moderne. 1964. – Revolucionar Ernesto Che Guevara održao slavni, jednosatni govor pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih naroda u New Yorku u kojem je kritizirao tu instituciju zbog ignoriranja tekućih društvenih problema. 1994. – Ruski predsjednik Boris Jeljcin naredio vojsci da napadne Čečeniju, čime je započeo dvogodišnji, Prvi čečenski rat. Ostali događaji: 10.12. • 11.12. • 12.12.

12. decembra 627. – Vizantski car Heraklije pobijedio perzijsku vojsku kod Ninive, što će sljedeće godine dovesti do završetka Rimsko-perzijskih ratova. 1821. – Rodio se francuski pisac Gustave Flaubert, začetnik psihološkog realizma i autor slavnog i svojedobno kontroverznog romana Madame Bovary. 1861. – Rodio se hrvatski pisac i učitelj Janko Leskovar, čija se novela "Misao na vječnost" smatra početkom hrvatske moderne. 1901. – Fizičar i nobelovac Guglielmo Marconi (na slici) na Newfoundlandu primio prvi transatlantski signal, slovo "S" u Morseovoj abecedi, iz Cornwalla. 1920. – Pod vodstvom Ivana Ribara, konstituirana Ustavotvorna skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja će sljedeće godine, u krnjem sastavu, donijeti Vidovdanski ustav. Ostali događaji: 11.12. • 12.12. • 13.12.

13. decembra 1545. – Papa Pavao III otvorio Tridentski koncil, na kojemu će u 18 godina zasjedanja biti dogovoreni temelji protureformacije. 1642. – Moreplovac i istraživač Abel Tasman otkrio Novi Zeland, ali se nije iskrcao zbog straha od ratobornih domorodaca. 1937. – U sklopu Drugog japansko-kineskog rata, japanska vojska osvaja kineski grad Nanking, gdje će tokom sljedećih šest tjedana ubiti i silovati nekoliko stotina tisuća stanovnika. 1944. – Preminuo ruski slikar Vasilij Kandinski (na slici), jedan od pionira ekspresionizma i "otac" apstraktne umjetnosti. 1981. – Premijer Wojciech Jaruzelski proglasio izvanredno stanje u Poljskoj zbog djelovanja sindikata Solidarnost. Ostali događaji: 12.12. • 13.12. • 14.12.

14. decembra 1546. – Rodio se danski astronom Tycho Brahe, jedan od najznačajnijih astronoma u historiji, poznat po izrazito preciznim astronomskim i planetarnim promatranjima. 1885. – U Gospiću se rodio hrvatski slikar Miroslav Kraljević, jedan od velikana hrvatskog impresionizma. 1911. – Norveški istraživač Roald Amundsen (na slici) i njegov istraživački tim postaju prvi ljudi koji su došli do Južnog pola. 1940. – Naučnici na Berkelyju u Kaliforniji prvi uspješno proizveli radioaktivni plutonij. 2003. – Pakistanski predsjednik Pervez Mušaraf preživio pokušaj bombaškog napada; bio je to treći pokušaj atentata u njegovoj četverogodišnjoj vladavini. Ostali događaji: 13.12. • 14.12. • 15.12.

15. decembra 1791. – Nakon ratifikacije u saveznoj državi Virginiji, prvih deset amandmana Ustava Sjedinjenih Država, znanih kao Povelja o pravima, stupilo je na snagu. 1859. – Rodio se Ludwik Łazarz Zamenhof, poljski liječnik najpoznatiji kao tvorac umjetnog jezika esperanta. 1914. – Oslobođenjem Beograda, Srbija odnijela odlučujuću pobjedu protiv Austro-Ugarske u Kolubarskoj bitci, jednom od prvih velikih okršaja Prvog svjetskog rata. 1944. – Prilikom leta iz Ujedinjenog Kraljevstva za Pariz kako bi dogovorio preseljenje svog benda u taj grad, nestao je avion u kojemu je letio veliki američki muzičar, Glenn Miller (na slici), jedan od najpopularnijih i najuspješnijih jazz muzičara u historiji. 1945. – Američki general Douglas MacArthur, vojni upravitelj okupiranog Japana, izdao direktivu prema kojoj je šintoizam izgubio status državne religije u toj zemlji. Ostali događaji: 14.12. • 15.12. • 16.12.

16. decembra 1653. – Oliver Cromwell je postao prvi Lord Protektor Commonewaltha Engleske, Škotske i Irske, odnosno Protektorata. 1773. – Pod vodstvom Samuela Adamsa započela je Bostonska čajanka, tijekom koje su Amerikanci pobacali sav čaj s britanskih brodova u bostonskoj luci, a koja se danas smatra pretečom američke borbe za nezavisnost. 1921. – Boraveći u Alžiru na zimovanju, od posljedica iznenadnog srčanog udara preminuo Camille Saint-Saëns (na slici), utjecajni francuski kompozitor kasnog romantizma i autor slavnog Karnevala životinja. 1944. – Iznenadnom njemačkom ofezivom kroz Ardensku šumu, započela je bitka za Bulge, posljednja velika bitka na Zapadnom frontu u Drugom svjetskom ratu. 1997. – Nakon gledanja epizode "Dennō Senshi Porygon" animea Pokémon, 685 djece u Japanu hospitalizirano zbog epileptičkih napada, što će dovesti do naknadnog zabranjivanja te epizode. Ostali događaji: 15.12. • 16.12. • 17.12.

17. decembra 1538. – U jeku turbulentnih političkih odnosa, papa Pavao III ekskomunicirao engleskog kralja Henryja VIII iz Katoličke crkve. 1830. – Od posljedica tuberkuloze umire Simón Bolívar, latinskoamerički revolucionar, borac za nezavisnost i prvi predsjednik Velike Kolumbije. 1903. – Braća Orville i Wilbur Wright u Sjevernoj Karolini u svom Wright Flyeru (na slici) izveli prvi uspješan let avionom. 1964. – Umro austrijski fizičar Victor Franz Hess, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku (1936.) zbog otkrića kozmičkih zraka. 1989. – Fox je premijerno emitirao "Simpsons Roasting on an Open Fire", prvu epizodu kultne i višestruko nagrađivane američke animirane serije Simpsoni. Ostali događaji: 16.12. • 17.12. • 18.12.

18. decembra 1845. – U Zaječaru se rodio Nikola Pašić, ugledni srpski političar te višestruki premijer Kraljevine Srbije i Jugoslavije. 1865. – Državni tajnik William H. Seward objavio kako je Kongres ratificirao 13. amandman Ustava Sjedinjenih Država, čime je u toj zemlji formalno ukinuto ropstvo. 1892. – U petrogradskom Marijinskom teatru premijerno izveden balet Orašar (na slici), ruskog kompozitora Petra Iljiča Čajkovskog. 1916. – Francuski general Philippe Pétain porazio njemačkog generala Ericha von Falkenhayna i tako završio bitku za Verdun, najkrvaviju bitku Prvog svjetskog rata. 1970. – Unatoč strogom protivljenju Katoličke crkve, u Italiji na snagu stupio zakon o razvodu braka. Ostali događaji: 17.12. • 18.12. • 19.12.

19. decembra 1843. – Prvi put izdana Božićna priča Charlesa Dickensa, fantastična priča o škrcu Ebenezeru Scroogeu (na slici), koji se preobrati nakon posjeta triju Duhova Božića. 1861. – Rodio se književnik Italo Svevo, autor romanā Mlada starost i Zenova svijest, jednih od najznačajnijih romana italijanske književnosti. 1944. – U sklopu Drugog svjetskog rata, oslobođena je Podgorica. 1971. – Premijerno prikazan kultni i kontroverzni film A Clockwork Orange redatelja Stanleyja Kubricka, danas poznat po svojim eksplicitnim prikazima nasilja i kontroverznom glavnom liku, sociopatu Alexu. 1986. – Mihail Gorbačov pomilovao Andreja Saharova, sovjetskog nuklearnog fizičara i nobelovca za mir (1975.), i njegovu suprugu nakon šest godina internog egzila u Gorkiju. Ostali događaji: 18.12. • 19.12. • 20.12.

20. decembra 1192. – Austrijski vojvoda Leopold V zarobio engleskog kralja Richarda Lavljeg Srca prilikom njegovog povratka u Englesku, nakon sklapanja mira sa Saladinom u sklopu Trećeg križarskog rata. 1355. – Preminuo je srpski car Dušan Silni, najznačajniji srpski srednjovjekovni vladar za čije je vladavine srednjovjekovna Srbija zauzimala najveću površinu. 1917. – Pod patronažom Vladimira Lenjina, osnovana je prva ruska i sovjetska tajna policija – ČEKA. 1951. – U Idahu je s radom počela prva eksperimentalna nuklearna elektrana (na slici) koja proizvodi električnu energiju, a koja je u tom trenutku napajala četiri žarulje. 1991. – Ante Marković podnio ostavku na mjesto Predsjednika vlade SFR Jugoslavije, nakon čega će ta pozicija ubrzo biti ukinuta. Ostali događaji: 19.12. • 20.12. • 21.12.

21. decembra 1881. – U Beogradu je osnovano Srpsko novinarsko društvo, jedno od prvih udruženja tog tipa u svijetu, koje i danas, pod nazivom Udruženje novinara Srbije, kontinuirano djeluje. 1913. – U časopisu New York World pojavila se prva poznata križaljka (na slici), čiji je autor bio novinar Arthur Wynne iz Liverpoola. 1914. – U Hlebinama se rodio slikar Ivan Generalić, jedan od velikana naive u Hrvatskoj. 1925. – Premijerno prikazan slavni sovjetski film Oklopnjača Potemkin, režisera Sergeja Ejzenštejna, koji će postati jedan od najutjecajnijih filmova u historiji. 1937. – U Los Angelesu je održana premijera Disneyjevog filma Snjeguljica i sedam patuljaka, prvog dugometražnog animiranog filma u historiji. Ostali događaji: 20.12. • 21.12. • 22.12.

22. decembra 69. – Vespazijanove trupe zarobile i pogubile cara Vitelija na Gemonijskim stepenicama u Rimu. 1885. – Samruaj Hirobumi Itō (na slici), kasnije nazvan "Japanski Bismarck", postao prvi premijer Japana. 1876. – Rodio se talijanski avangardni pjesnik Filippo Tommaso Marinetti, najpoznatiji kao začetnik futurizma. 1936. – U Zagrebu preminuo Dragutin Gorjanović-Kramberger, hrvatski naučnik zaslužan za otkriće Krapinskog pračovjeka. 1990. – Hrvatski sabor donio novi ustav samostalne države, u historiografiji znan kao Božićni Ustav. Ostali događaji: 21.12. • 22.12. • 23.12.

23. decembra 1688. – U sklopu Slavne revolucije, engleski kralj James II Stuart bježi u Pariz, nakon što je svrgnut s trona u korist Williama III. 1888. – Tokom psihotične epizode, slavni nizozemski slikar, Vincent van Gogh (na slici je autoportret s ozljedom), uhodio svog prijatelja i kolegu, Paula Gauguina, s britvom, nakon čega si je odrezao donji dio lijevog uha i poklonio ga prostitutki. 1947. – Znanstvenici John Bardeen i Walter Brattain javnosti predstavili prvi tranzistor, zbog čega će im, zajedno s Williamom Shockleyjem, godine 1956. biti uručena Nobelova nagrada za fiziku. 1954. – U Bostonu izvedena prva uspješna transplantacija bubrega. 1990. – Slovenija se na provedenom plebiscitu većinski (88.5%) izjasnila za odcjepljenje od SFR Jugoslavije. Ostali događaji: 22.12. • 23.12. • 24.12.

24. decembra 1838. – Knez Miloš Obrenović prihvatio "Turski ustav", kojim je ograničena apsolutna kneževa vlast i Srbija stavljena u podređen položaj Osmanskom Carstvu. 1865. – U saveznoj državi Tennessee osnovana rasistička, ekstremno desna organizacija Ku Klux Klan. 1870. – U Splitu se rodio Emanuel Vidović (na slici), jedan od velikana impresionizma i moderne umjetnosti u Hrvatskoj. 1935. – Od posljedica sepse umro autrijski kompozitor Alban Berg, učenik Arnolda Schönberga i jedan od pionira ekspresionizma u glazbi. 1951. – Libija stekla nezavisnost od Italije, što dovodi do uspostave monarhije na čelu s Idrisom I. Ostali događaji: 23.12. • 24.12. • 25.12.

25. decembra 800. – Papa Lav III u Rimu okrunio Karla Velikog za franačkog cara. 1825. – Nakon samo 24 dana vladavine, ruski car Konstantin potpisuje svoju abdikaciju. Naslijedio ga je Nikola I, koji sljedećeg dana guši Dekabristički ustanak. 1926. – Od posljedica srčanog udara preminuo japanski car Yoshihito. Istoga dana, nasljeđuje ga njegov sin i dotadašnji regent, Hirohito. 1942. – Od posljedica mučenja od strane njemačke policije, umro borac NOB-a i ugledni srpski kompozitor, muzičar i pedagog, Vojislav Vučković. 1991. – Posljednji vođa Sovjetskog Saveza, Mihail Gorbačov (na slici) podnosi ostavku na mjesto predsjednika, što će sljedećeg dana dovesti do formalnog raspada Sovjetskog Saveza. Ostali događaji: 24.12. • 25.12. • 26.12.

26. decembra 1792. – Obrana svrgnutog kralja Louisa XVI, optuženog za izdaju od strane revolucionara, započela s iznošenjem svojih teza u posljednjoj fazi jednomjesečnog suđenja. 1898. – Bračni par Pierre i Marie Curie pred Francuskom akademijom nauka javno obznanili kako su uspješno izolirali novi hemijski element, radij, kojeg su službeno otkrili pet dana ranije. 1948. – Vlasti Mađarske Narodne Republike uhapsile kardinala Józsefa Mindszentyja pod lažnim optužbama za planiranje zavjere, izdaju i ostala djela protiv države, među kojima su bila i ona za rušenje komunizma i planiranje Trećeg svjetskog rata. 1972. – Preminuo je Harry S. Truman (na slici), 33. predsjednik Sjedinjeninh Država, za čijeg je mandata uvedeno ustavno ograničenje od dva uzastopna predsjednička mandata. 1982. – Osobno računalo (PC) izabrano za ličnost godine uglednog časopisa Time. Ostali događaji: 25.12. • 26.12. • 27.12.

27. decembra 537. – Nakon sedam godina, dovršena je gradnja Aje Sofije (na slici) u Istanbulu. 1831. – Brod HMS Beagle isplovio iz Plymoutha na svoje drugo putovanje, na kojemu će tada mladi naučnik Charles Darwin, koji je bio član posade, započeti s formuliranjem svoje teorije evolucije. 1942. – U sklopu Saveza komunističke omladine, formalno je osnovan Savez pionira Jugoslavije, članstvo u kojem će biti obvezno za sve osnovnoškolce u SFR Jugoslaviji. 1985. – Palestinski gerilci okupljeni oko Abua Nidala izveli dva koordinirana teroristička napada na aerodromima u Rimu i Beču, pri čemu je poginulo 20-ak ljudi, a ranjeno nešto manje od 150, među kojima su bili i sami napadači. 2007. – Tijekom predizbornog skupa u Punjabu, u atentatu ubijena bivša pakistanska premijerka, Benazir Buto. Ostali događaji: 26.12. • 27.12. • 28.12.

28. decembra 1065. – Posvećena je Westminsterska opatija u Londonu, jedna od najznačajnijih vjerskih građevina u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koja se nalazi i na UNESCO-vom popisu svjetske baštine. 1612. – Galileo Galilei postao prvi astronom koji je promatrao planet Neptun, iako ga je tada pogrešno katalogizirao kao zvijezdu. 1895. – Braća Auguste i Louis Lumière prikazuju, u pariškom kafiću Boulevard des Capucines, svoj prvi filmski uradak, predstavljajući tako svoj kinematograf javnosti. 1937. – Od posljedica ozljede glave dobivene u prometnoj nesreći, u Parizu preminuo francuski kompozitor Maurice Ravel (na slici), pionir impresionizma u muzici i autor Boléra. 1959. – U Vinči pored Beograda pušten u rad prvi nuklearni reaktor (RA) u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ostali događaji: 27.12. • 28.12. • 29.12.

29. decembra 1170. – Pristaše engleskog kralja Henryja II ubili nadbiskupa Thomasa Becketa u katedrali u Canterburyju; Becket će kasnije postati mučenik i u anglikanskoj i u katoličkoj crkvi. 1876. – Rodio se španjolski kompozitor i muzičar Pablo Casals, jedan od najboljih violončelista u historiji. 1911. – Sun Yat-sen postao privremeni predsjednik Republike Kine, što je bio jedan od ključnih događaja prilikom rušenja monarhije u toj zemlji. 1937. – Nakon usvajanja novog ustava, Irsku Slobodnu Državu zamjenjuje Republika Irska, čime je učinjen dodatni korak u procesu njezinog potpunog osamostaljenja od Ujedinjenog Kraljevstva. 1981. – U Zagrebu preminuo ponajbolji hrvatski i jugoslavenski pisac Miroslav Krleža (na slici), autor jednog od najvećih opusa hrvatske književnosti. Ostali događaji: 28.12. • 29.12. • 30.12.

30. decembra 1905. – Rodio se ruski pisac Danil Harms, jedan od najboljih satiričara u historiji književnosti. 1916. – Karl I i Zita od Burbona okrunjeni kao posljednji car i carica Austro-Ugarske (na slici). 1916. – Skupina urotnika na čelu s Feliksom Jusupovim u atentatu ubila mistika Grigorija Rasputina, bizarne okolnosti čije su smrti i danas predmet kontroverze. 1920. – Mjesec dana nakon potpisivanja Rapallskog ugovora formirana je uprava Slobodne Države Rijeke. 1922. – Službeno formiran Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, na čijem je čelu bio vođa revolucije, Vladimir Lenjin. Ostali događaji: 29.12. • 30.12. • 31.12.

31. decembra 406. – Vandali, Alani i Svevi prešli Rajnu, što se smatra konačnim kolapsom limesa Rimskog Carstva. 1869. – Rodio se francuski slikar Henri Matisse, začetnik fovizma i jedan od pionira moderne umjetnosti. 1879. – U svom laboratoriju u New Jerseyju, inovator Thomas Alva Edison javnosti po prvi puta predstavio žarulju. 1946. – Američki predsjednik Harry S. Truman formalno proglasio završetak Drugog svjetskog rata. 1999. – Boris Jeljcin, prvi predsjednik Ruske Federacije, podnio ostavku nakon čega je tadašnji premijer, Vladimir Putin (na slici), postao vršitelj dužnosti predsjednika. Ostali događaji: 30.12. • 31.12. • 1.1.