Wikipedia:Igralište

Kočerinska ploča.jpg

Stećak Vignja Miloševića je srednjevjekovni nadgrobni spomenik u nekropoli Lipovci u blizini mjesta Kočerina kod Širokog Brijega, Bosna i Hercegovina.[1] U predjelu sela Kočerin, nedaleko od današnjeg Širokog Brijega i Mostarskog blata, oveći kompleks zamljišta nosi naziv Kraljica.


Poslije smrti herceg Stjepana 1466. godine, današnjom zapadnom Hercegovinom upravljao je njegov sin Vlatko Kosača. Iako je Kočerin bio pod direktnom vlašću moćne porodice Kosača, Pavao Anđelić ističe mogućnost da je lokalitet Kraljica u Kočerinskom polju bio lični posjed bosanskih kraljeva. Neposrednu vezu bosanskih kraljeva s ovim krajem tako potvrđuju i neki podaci dubrovačkog arhiva iz 1452. godine koji govore o boravku kralja Tomaša u Blatu.

OpisUredi

Spomenik se sastoji iz dva dijela: stećak u obliku sanduka koji se i danas nalazi na grobu u Kočerinskom polju. ploča s natpisom, danas u zidu Župnog stana na Kočerinu (sada u Župnom uredu)

StećakUredi

Uz ste-ćak Vignja Miloševića nalaze se još tri stećka za koje se pretpostavlja da bi mogli biti stećci Vi-gnjeve obitelji. Arheološko istraživanje Vignjeva groba izvršeno je 1983. godine, a voditeljica istra-živanja bila je arheologinja Vukosava Atanacko-vić-Salčić uz suradnju s Anđelkom Zelenikom. Na dubini od 220 cm naišli su na dio poklopca kamenog sarkofaga u kojem su pronađene ko-sti dviju osoba. Nažalost, grob je opljačkan, što pokazuje oštećena bočna strana grobnice, kao i ispreturane kosti.[2]

Na samoj nekropoli Lipovci napravljena je replika natpisa u prirodnoj veličini i postavljena na mjesto gdje je ploča pronađena.

PločaUredi

​Kočerinska ploča ili Natpis Vignja Miloševića donesena je sa Kočerinskoga polja prije više od 130 godina i uzidana u župni dvor u Kočerinu, a 1927. godine, kad je izgrađen novi Župni dvor ploča je prenesena tamo. Prilikom održavanja naučnog skupa "Viganj i njegovo doba", koji je upriličen 2004. god. u okviru obilježavanja 600. godišnjice Kočerinske ploče i prvog pisanog spomena imena Kočerin, natpis je izvađen iz zida i pohranjen u priručnu zbirku starina župe Kočerin.

Ploča je služila kao uzglavlje stećka Vignja Miloševića, koji je umro u proljeće 1404., pa se smatra da je te godine klesan i natpis. Visina ploče je 137 centimetara, a širina nejednaka: 50 centimetara, 49 centimetra i 53 centimetra.

Natpis spada u dulje natpise (zajedno s Natpisom vojvode Masna iz Donje Drežnice): ima ukupno 80 riječi, što je mnogo u odnosu na druge natpise na stećcima, ispisanih u 25 redova, i u svakom redu je 9 - 15 slova. Sva su slova lijepo izrađena i umjetnički povezana jedno s drugim.


 

„+ Va ime ώ(t)ca i

Sina i svet(a)go

d(u)ha amin' se

leži vign'

milošević'

služi banu s

tipanu i kralu t

(vart)ku i kralu dabi

ši i kralici grubi

i krala ostoju i u t

o vrime doide (i)

svadi se ostoja

kral' s hercegom'

i z bosn(o)m' i na ugre

po(id)e ostoja to v

rime mene vigna

doide kon'čina

i legoh' na svo

m' plemenitom'

pod' kočerinom'

i molu vas' nenast

upaite na me ja s(a)m'

bil' kakovi este

vi ćete biti kako

v' sam' ja[3]
()

Natpis govori o pokojniku, koji je za života služio banovima i kraljevima. Kad je umro pokopan je na svojoj plemenitoj baštini u Kočerinu. Kočerinska je ploča epigrafički spomenik nastao 1404. godine. Poput srednjovjekovnih isprava, tekst ploče sadrži nekoliko diplomatičkih formula na temelju kojih je moguće izraditi njegovu paleografsko-diplomatičku analizu. Sadržaj ploče je epitaf koji ukratko govori o životu humskog plemića Vignja Miloševića i događajima u doba bosansko-humskih vladara druge polovice XIV. i XIV. stoljeća.


ReferenceUredi

LiteraturaUredi

[[Kategorija:Nekropole stećaka] [[Kategorija:Srednjovjekovna arheološka nalazišta u BiH]