Węgrów
Węgrów je grad od 12,452 stanovnika[2] na istoku Poljske u Mazovjeckom vojvodstvu.[1]
Węgrów
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°24′N 22°1′E / 52.400°N 22.017°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Mazovjecko |
| Povjat | Węgrów |
| Gradska prava | 1441.[1] |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Paweł Marchela |
| Površina | |
| - Ukupna | 35.51 km²[2] |
| Stanovništvo (2020.) | |
| - Grad | 12,452[2] |
| - Gustoća | 350.7 stan. / km²[2] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 07-100[2] |
| Karta | |
  Węgrów Pozicija Węgrówa u Poljskoj | |
Geografske karakteristike uredi
Węgrów se prostire duž desne obale rijeke Liwiec, udaljen osamdesetak km istočno od Varšave. On je značajno cestovno raskršće.
Historija uredi
Węgrów je prvi put dokumentiran 1414., ali se predpostavlja da je nikao ranije kao trgovište na raskršću važnih puteva. Zna se da je status grada dobio 1441.[1]
U periodu između 1444.-1569. bio je domena Velike Kneževine Litvanije, nakon tog je zajedno sa Podlasijom postao domena Kraljevine Poljske.[1]
Počeo je ekonomski prosperirati tokom 16. vijeka na trgovini žitom sa na trgovačkoj Gdanjskom, a još više od 17. vijeka kad su se doselili škotski tkalci koji su razvili manufakturnu proizvodnju tkanina.[1]
U periodu od 16 do 18. vijeka bio je jedan od najvažnijih gradova reformacije u Poljskoj. U njemu su održavani evangelički sinodi sve do 1788., štampane važne knjige i djelovale teološke škole.[1]
Nakon Treća Podjele Poljske - Węgrów je 1795. podpao pod Austrijsku Monarhiju. Nakon tog je od 1809. bio dio kratkotrajnog napoleonskog Varšavskog vojvodstva, a od 1815. je dio proruske Kongresne Poljske.[1]
Kod Węgrówa se 3. februara 1863. za poljskog ustanka odigrala bitka u kojoj su ruske trupe porazile ustanike Władysława Jabłonowskog i Jana Matlińskog.[1]
Węgrów je još od 1867. pa sve do 1975. bio administrativni centar, a od 1999. je centar vlastitog povjata.[1]
Za Njemačke okupacije Poljske od 1941. do 42. u gradu je djelovao geto u kom je živjelo oko 8.300 Židova, od kojih je oko 1000 odveženo u Logor Treblinka i pobijeno.[1]
U završnim danima Drugog svjetskog rata oko 60% grada je razoreno, pa je nakon rata obnovljeno.[1]
Znamenitosti uredi
Najveće znamenitosti grada su barokna crkva podignuta početkom 18. vijeka i vijećnica (Dom Gdański) podignuta polovicom 18. vijeka.[1]
Privreda uredi
Węgrów je značajno cestovno raskršće i grad prehrambene (velika mljekara Hochland Polska) i tekstilne industrije. On je i mjesto u kom djeluju tvornice elektromotora, namještaja i plastičnih proizvoda.[1]
Poznat je po rukotvorinama (tkanine) sa folklornim motivima.[1]
Pobratimski gradovi uredi
Węgrów ima ugovore o prijateljstvu sa sljedećim gradovima:[3]
Izvori uredi
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 „Węgrów” (poljski). Encyklopedia PWN. Pristupljeno 20.08. 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Poland, Mazowieckie” (engleski). City population. Pristupljeno 20.08. 2021.
- ↑ „Miasta partnerskie” (poljski). Miasto Węgrów. Pristupljeno 20. 8. 2021.
