Vučipolje (Hrvace)
Vučipolje je naselje u sastavu općine Hrvace u Zagori smješteno između 3 planine: sa sjevera Debelo Brdo, juga Svilaja i sjeveroistoka Dinara te na jugu jezero Peruča. Vučipolje je selo tipičnog rasporeda u Dalmatinskoj Zagori u čijem su sastavu zaseoci Budići, Glavurdići, Brkljačići, Šarići, Kudrići, Prološčići, Marunice, Domjanovići, Tomići te Gradina kao najveći zaseok.
Vučipolje
| |
|---|---|
  Vučipolje Vučipolje na karti Hrvatske | |
| Regija | Dalmacija |
| Županija | Splitsko-dalmatinska županija |
| Općina/Grad | Hrvace |
| Nadmorska visina | cca. 450 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.831 N |
| - z. d. | 16.582 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 113 |
| Pošta | 21233 Hrvace |
| Pozivni broj | +385 (0)21 |
| Autooznaka | ST |
Naselja koja su najbliže Vučipolju su: Zasiok jugozapadno cca 1 km, Bitelić istočno cca 5 km, Dabar zapadno cca 2 km,a od većih mjesta Hrvace ujedno i središte općine južno cca 13 km, grad Sinj južno cca 21 km te grad Vrlika sjeverozapadno cca 20 km udaljenosti.
Stanovništvo sela je stopostotno hrvatske nacionalnosti, i rimokatoličke vjere a u selu se nalazi crkva Svetog Ivana Krstitelja koji se u kalendarskoj godini slavi 24. lipnja te je taj svetac zaštitnik sela, a još se u župi i crkvi slavi i Gospa Karmelska 16. srpnja. U župi se nalazi i kapelica Svetog Antuna Padovanskog koji se slavi 13. lipnja.
Selo se nalazi na nadmorskoj visini od nekih cca 450 m, te samim time spada pod planinske predjele. Nedaleko od sela se nalazi Peručko jezero.
Povijest uredi
Naselje Vučipolje se smatra naseljenim negdje od kraja 14. stoljeća zbog pronalaska nekoliko stećaka na lokaciji Greblje (greb je arhaični naziv za grob) u samom selu. Premda i prijašnja naseljenost nije osporena zbog pronalaska fragmenata iz rimskog doba.
Tijekom epidemije kuge u podacima iz franjevačkom samostana u Sinju navodi se da se u selu Vučipolju zabilježeno sedam smrtnih slučajeva i to sve članova jedne obitelji kojima je fratar dao sakrament posljednje pomasti.
Selo bilježi da je za vrijeme pandemije Španjolice (Španjolske gripe) nije bilo dima (kuće) u kojem netko nije umro od posljedica iste. Gotovo četvrtina stanovništva sela je podlegla gripi a uzrokovala je i jedan od valova iseljavanja iz sela.
U NOB-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 54 stanovnika.[1]
Selo je poznato i po tome što je 1989. godine stradalo zajedno s bližom okolicom od katastrofalnog potresa i naknadnog podrhtavanja. Najjači potres je imao jakost od 6,3 stupnja po Richteru a tlo se od tog prvog potresa u naknadnom podrhtavanju salijegalo još mjesec dana.
Za vrijeme Domovinskog rata, dana 17. rujna 1991., selo je napadnuto od strane JNA i srpskih pobunjenika ali i obranjeno. Hrvatska vojska 19. rujna 1991. godine morala povući zbog probijanja linije obrane južne strane jezera Peruča te je u nekoliko narednih dana cijelo selo opljačkano te spaljeno gotovo do temelja. Tijekom rata selo se nalazilo na zoni razgraničenja te su iza rata ostala minirana područja kako u samom središtu tako i u okolici sela, pa je tako u selu poslije povratka stanovništva bilo stradavanja od mina i to šest (6) smrtnih slučajeva i osam (8) teških ranjavanja. A za vrijeme rata je u selu također bilo devet (9) poginulih i više ranjenih hrvatskih branitelja.
Stanovništvo uredi
Stanovništvo sela je u velikom opadanju zbog iseljavanja a razlog je bio izgradnja HE Peruča 1958. - 1963. čime je oduzeto polje u slivu rijeke Cetine i pritoka Dabar (Točilo) koje je bilo od velikog značaja kao plodno poljoprivredno tlo, te zbog Domovinskog rata koji je poharao ta područja, i prijeratnog raseljavanja koje se najčešće "trbuhom za kruhom" u okolne gradove Sinj, Split, Slavoniju (Osijek, Đakovo, Feričanci, Slavonski Brod, Čepin, Stankovci, ...), Istru (Poreč, Vrsar, Funtana, Pula) (dana 5.9.2008 zabilježeno je da u Funtani živi 20-ak obitelji korjenima iz Vučipolja, Poreč 3, Pula 3, Vrsar 1, uglavnom Liovići i Marunice-pogledati telefonski imenik) i inozemstvo u Njemačku, Austriju, Švicarsku i neke druge europske zemlje te nekoliko u SAD, Kanadu i Australiju odlazilo u nadi za boljim životom, tako da sada samo središte sela broji 30-ak ljudi, uglavnom starije životne dobi. Prema popisu iz 2001. ima 113 stanovnika, dok je na popisima stanovništva do 1971. godine u selu bilo popisano preko 290 stanovnika.
Zbog ugroženosti od totalnog iseljavanja država je ovo područje stavila pod "Brdsko-planinska područja" (porezne olakšice, poticaji u poljoprivredi, stočarstvu, poduzetništvu itd.) a zbog obuhvaćenosti ratnim djelovanjem i pod "Područja od posebne državne skrbi" što je djelomično spriječilo raseljavanje i povratak dijela stanovništva.
Kretanje broja stanovnika uredi
U razdoblju od 1869. do 1921. u podacima su sadržani i upisani stanovnici naselja Zasiok jer je do 1931. iskazivano kao dio naselja.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[2]
Gospodarstvo uredi
Selo ima potencijal za izgradnju vjetroelektrana zbog bure koja izrazito jako puše na predjelu Poda. Postoji mogućnost razvoja avanturističkog, lovnog i ribolovnog turizma zbog prirodnih ljepota područja te blizine jezera.
U naselju Vučipolju djeluje poljoprivredna braniteljska zadruga koja se bavi pčelarstvom i preradom meda i pčelinjih proizvoda. Ova zadruga je uz djelomičnu pomoć iz proračuna općine obnovila objekat stare osnovne škole koja je tijekom Domovinskog rata bila uništena do neprepoznatljivosti. Zadruga koristi objekat stare škole koncesijski za svoje potrebe. Za potrebe seoskih sastanaka, predsjedničkih i stranačkih izbora i drugih javnih potreba zadruga se obavezala ustupiti dio prostorija na korištenje.
Na području naselja Vučipolje kod dijela naselja pod imenom Kudrići posluje jedan ugostiteljski objekat konobskog ugođaja sa uređenim zjogovima za balote te malim zoološkim vrtom s domaćim životinjama. Sličan objekat sa zjogovima se nalazi uz staru školu.
Zanimljivosti uredi
U naselju Vučipolje kod stanovnika sa prezimenom Domjanović postoje tri različite rodoslovne grane pod istim prezimenom te se sa vremenom razvio specifičan način raspoznavanje između pojedinih rodoslovnih grana. Da bi se znalo kojoj lozi pripada pojedinac sa prezimenom Domjanović članovi istih se obraćaju jedni drugima uz pridjeve:
- Domjanović iz zaselka Brkljačići - Reizi (Kraljevi),
- Domjanović iz zaselka Brkljačići - (O)leandri i
- Domjanović iz dijela naselja kod Tomića kuća - Knjezovi ili Knezovi.
Zanimljivo je da su u nedavnoj prošlosti te loze sudjelovale u nekakvoj vrsti seoskog vijeća zajedno s drugim obiteljima u selu te da su imali izabrane vođe koje su ih predstavljale na vijeću a nosili su titule kralja, kneza i (o)leandra. Loze Reizi, Knezovi i (O)leandri nisu u krvnom srodstvu pa su međusobno rodbinski tek rijetki vezani.
Pri Reizima postoji jedan ogranak loze koji se naziva Zečevi. Većina pripadnika ove loze se odselio iz sela te su prije Domovinskog rata živili na području Glamoča u Bosni i Hercegovini.
Izvori uredi
- ↑ Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli ISBN 86-7397-073-3
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice uredi
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Vučipolje (Hrvace) treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.