Vransko jezero
Vransko jezero s površinom od 30,16 km² najveće je prirodno jezero u Republici Hrvatskoj. Dugo je 13,6 km a široko od 1,4 do 3,5 km. Površina mu je iznad a dno ispod morske razine. Največa dubina iznosi 3,9 m. Jezero je kanalom Prosika, prokopanim 1770 g., a proširenim 1953. g. dužine 850 m i širine dna 8,0 m povezano s morem.
| Vransko jezero | |
|---|---|
 Vransko jezero | |
| Lokacija | |
| Države |  Hrvatska |
| Hidrografija | |
| Dužina | 13,6 km |
| Širina | 1,4 do 3,5 km km |
| Dubina | 3,9 m |
Park orirode uredi
Kao jedno od rijetkih gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, sa izvorima pitke vode te područje posebne specifičnosti i bioraznolikosti, 21.07.1999. g. Vransko jezero sa okolnim područjem proglašeno je Parkom prirode.[1] Granice Parka smještene su između Pirovca i Pakoštana. Park je velik 57 km2, a najveći dio 30,2 km2 odnosi se na Vransko jezero položeno u pravcu sjeverozapad - jugoistok i pružajući se paralelno s morskom obalom od koje je mjestimično udaljen na manje od kilometra.[2]
Ramsarsko područje uredi
Jeezero je smješteno u plitkom kraškom koritu i odvojen od mora uskim krškim grebenom. Značajne sezonske varijacije vodostaja i saliniteta, zbog prodora morske vode kroz propusni krš, stvorile su uslove za razvoj vrlo specifičnih staništa. Najplići sjeverozapadni dio lokaliteta ima tršćake, poplavne ravnice i sezonski poplavljene oranice; brežuljci uz istočnu obalu prekriveni su tipičnim mediteranskim šikarom, dok je donja zapadna obala više kamenita.
Neka od tih područja uključena su u popis zaštićenih staništa EU Natura 2000. Lokalitet je gniježđenje, zimovanje i odmorište za mnoge ugrožene vodene ptice kao što su obična pohara, pjegavi grč i baillonov grč.[3] Mjesto također pruža stanište kritično ugroženoj evropskoj jegulji. Jegulja, koja je uz riječnu babicu jedina autohtona riblja vrsta jezera, strogo je zaštićena na području Parka prirode Vransko jezero. Ova je životinja pravi prirodni fenomen. Mrijesti se u dalekom Sargaškom ili Sjevernoatlanskom sargaškom moru. Mlade i male jegulje s tih mjesta putuju potom toplom Golfskom strujom prema Jadranskom moru i stižu i do Vranskog jezera. Spolno zrele vraćaju se opet u sjeverne vode gdje i ugibaju nakon mriještenja.
Tokom kišne sezone močvarna područja reguliraju poplave, dok tršćaci pročišćavaju vode od gnojiva koje se melioracijskim kanalima unose u jezero, ugrožavajući njegovu eutrofikaciju.
Značajne prijetnje lokalitetu, poput spaljivanja trske, ilegalnog ribolova i lova, značajno su ublažene od uspostave zaštićenog područja i nastavljaju se rješavati kroz lokalnu edukaciju i provedbu plana upravljanja.
Reference uredi
- ↑ „Parkovi prirode u Hrvatskoj”. Ministarsvo gospodarstva i održivog razvoja - MINGOR - mingor.gov.hr. Pristupljeno 9. 10. 2021.
- ↑ Park prirode Vransko jezero - www.parkovihrvatske.hr
- ↑ „Vransko jezero - Br. 2109”. Ramsar Sites Information Service - rsis.ramsar.org. Pristupljeno 9. 2. 2021.
