Vor dem Gesetz

Vor dem Gesetz
Autor(i) Franz Kafka
Naslov prijevoda Pred Zakonom
Država  Austro-Ugarska
Jezik njemački jezik
Izdavač Selbstwehr
Datum izdanja 7. rujna 1915.

Vor dem Gesetz (njemački: Pred Zakonom) je parabola Franza Kafke koja čini sastavni dio njegovog romana Proces. Iako sam roman nije tiskan prije 1925. godine, godinu dana nakon Kafkine smrti, parabola je tiskana čak dva puta za autorova života - prvi put u novogodišnjem izdanju časopisa Selbstwehr 1915. godine, a onda u sklopu zbirke Ein Landarzt 1919. godine u Leipzigu. Ova parabola danas je jedno od najpoznatijih i najznačajnijih djela Franza Kafke.

RadnjaUredi

ParabolaUredi

Čovjek sa sela traži Zakon i želi ući u Zakon kroz vrata. Vratar govori čovjeku kako ne može ući u ovom trenutku. Čovjek ga upita hoće li ikada moći ući, a vratar mu govori da je to moguće. Čovjek čeka pred vratima godinama, pokšavajući podmititi vratara svime što ima. Vratar prihvaća darove, ali samo zato da se čovjek ne osjeća kao da nije uspio ništa. Čovjek nije pokušao ubiti ili ozlijediti vratara već je samo čekao do trenutka svoje smrti. Pred smrti, čovjek je upitao vratara zašto, iako svi traže Zakon, nitko nije došao tokom svih godina. Vratar mu je odgovorio da je to zato što su ova vrata bila tu samo za njega i nikog više te da će ih sada zatvoriti.

U ProcesuUredi

Josef K. mora provesti poznatog klijenta iz Italije kroz katedralu. Kada se klijent ne pojavi, K. odluči napustiti katedralu, ali ga svećenik, kog ovaj nikada nije vidio prije, zovne. Svećenik otkriva kako je on zatvorski kapelan, sudski zaposlenik, te ispriča Josefu priču "Pred Zakonom", tvrdeći kako se ona nalazi u uvodnim paragrafima Zakona. Prije nego je K. napustio katedralu, kapelan i on su raspravljali oko različitih interpretacija priče.

ZnačajUredi

Ova parabola je lucidan primjer apsurdnosti u Kafkinim djelima. Isto tako jasno prikazuje osnovne postavke egzistencijalizma, jer čovjek sa sela može ući u Zakon samo kroz svoja, individualna vrata.

Parabola je spomenuta i prerađena u pretposljednjem poglavlju romana Elizabeth Costello, južnoafričkog nobelovca Johna Maxwella Coetzeeja. U svom istoimenom eseju, filozof Jacques Derrida analizira metafiktivne aspekte unutar strukture i sadržaja Kafkine priče. Derridin esej obuhvaća i elemente Kantova kategoričnog imperativa kao i frojdovske psihoanalize.

U filmu After Hours redatelja Martin Scorsesea, razgovor između Paula i žene iz kluba Berlin je djelomično inspiriran ovom pričom.

Vanjske povezniceUredi

Njemački Wikiizvor ima originalni tekst vezan uz ovaj članak: