U rimskoj mitologiji, Voluptas ili Volupta bila je, prema Apuleju, kći Kupidona i Psihe.[1] Često je prikazana u društvu tri Gracije i bila je poznata kao boginja "čulnog zadovoljstva" (latinski: voluptas),[2] što znači "zadovoljstvo" ili "uživanje",[3][4][5] odnosno "naslada".[6]

Voluptas je prikazana sa svojim roditeljima, Kupidonom i Psihom, u krajnjem desnom uglu na slici Gozba Amora i Psihe Giulija Romana.

Neki rimski pisci[7][8][9][10] spominju boginju po imenu Volupia, koja je imala hram Sacellum Volupiae u Novoj ulici (Via nova) uz Rimsku kapiju (Porta Romana), gde su se prinosile žrtve boginji Angeroni (Diva Angerona). Čini se da to ime znači "voljnost".[11]

U grčkoj mitologiji odgovarala joj je boginja Hedona.

Reference uredi

  1. Apulej, Zlatni magarac, IV, 24 sqq.
  2. Huic verbo (voluptatis) omnes qui Latine sciunt, duas res subiciunt, laetitiam in animo, commotionem suavem iucunditatis in corpore, Ciceron, De finibus, I, 11, 37.
  3. Milan Žepić, Latinsko-hrvatski rječnik, XIII. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2000, s.v. "voluptas".
  4. Ciceron, De natura deorum, II. 23.
  5. Stacije, Silvae, I, 3, 8.
  6. Dragoslav Srejović i Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović, Rečnik grčke i rimske mitologije, Beograd: Srpska književna zadruga, 1989, s.v. "Voluptas".
  7. Plinije Stariji, Pisma, VII, 20.
  8. Plinije Stariji, Prirodoslovna pitanja, III, 5.
  9. Varon, O latinskom jeziku, V, 164.
  10. Makrobije, Saturnalije, I, 10.
  11. Robert E. A. Palmer, The Archaic Community of the Romans, Cambridge University Press 1970 pp.171ff.

Vanjske veze uredi