Vojvoda Stepa (Nova Crnja)

(Preusmjereno sa stranice Vojvoda Stepa (mesto))
Ukoliko ste tražili ličnost, vidite članak Stepa Stepanović.

Vojvoda Stepa je naselje u Srbiji u opštini Nova Crnja u Srednjobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 1.374 stanovnika.

Vojvoda Stepa


Pravoslavna crkva

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Pokrajina Vojvodina
Upravni okrug Srednjobanatski
Opština Nova Crnja
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) Decrease 1374
Gustina stanovništva 37 st./km²
Geografija
Koordinate 45°40′31″N 20°39′09″E / 45.675166°N 20.6525°E / 45.675166; 20.6525
Nadmorska visina 70 m
Površina 46,9 km²
Vojvoda Stepa na mapi Srbije
Vojvoda Stepa
Vojvoda Stepa
Vojvoda Stepa (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 23219
Pozivni broj 023
Registarska oznaka ZR


Koordinate: 45° 40′ 31" SGŠ, 20° 39′ 09" IGD

Istorija uredi

Prvobitno ime sela je bilo „Leonovac“.

Najveći veleposed u Banatu bio je Andrije i Aleksandra Čekonića od 35.000 katastarskih jutara zemljišta. Na njemu su formirana najbrojnija kolonistička sela: Vojvoda Stepa, Banatsko Karađorđevo, Aleksandrovo. Prvobitno ime sela je bilo „Leonovac“, po sinu grofa Čekonjića na čijem je posedu osnovano selo.[1]

Stanovnici su odlučili da selu daju ime po svom komandantu, vojvodi Stepi Stepanoviću. Vojvoda Stepa je naseljena 1923. godine, kolonizacijom iz raznih delova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Hercegovine, Crne Gore, Like i Bosne), a takođe i dolaskom srpskih optanata iz Mađarske (Batanja) i Rumunije. Kolonisti su većinom bili srpski dobrovoljci sa Solunskog fronta. Četiri porodice Solunskih dobrovoljaca su naseljene iz Veličana kod Trebinja.[2]

Ukupno su se doselile 642 porodice, od kojih 397 porodica dobrovoljaca, iz 224 različita naselja. Grupisali su se u različitim delovima sela, naseljavajući se po zavičajnoj osnovi, jer su samo uz međusobnu solidarnost mogli opstati na njima nepoznatom prostoru.[3]

Uprkos zavičajnoj atomizaciji kolonisti su se okupljali u novu zajednicu na temelju istovetnih interesa da izgrade svoja domaćinstva na tlu koji im je bilo nepoznato. U staroj veleposedničkoj zgradi počela je 18. novembra 1927. godine da radi škola, a prvi učitelj bio je Dušan Todorović iz Čačka. Godine 1934. izgrađena je najmodernija školska zgrada sa četiri učiteljska stana. Vojvoda Stepa postaje opština 1935. godine, a 1936. je izgrađena opštinska zgrada. Godine 1939. u novom naselju izgrađeni su, pored hrama, i sokolski i parohijski dom.

Položaj uredi

Vojvoda Stepa se nalazi 20,5 kilometara istočno-jugoistočno od Kikinde (vazdušnom linijom), 45 kilometara severno od Zrenjanina i 12 kilometara od rumunske granice.

Demografija uredi

U naselju Vojvoda Stepa živi 1366 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,8 godina (41,1 kod muškaraca i 42,5 kod žena). U naselju ima 623 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,76.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2.832
1953. 3.076
1961. 2.857
1971. 2.518
1981. 2.032
1991. 1.827 1.812
2002. 1.760 1.720[4]
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1584 92.09%
Crnogorci
  
41 2.38%
Romi
  
32 1.86%
Jugosloveni
  
12 0.69%
Hrvati
  
11 0.63%
Mađari
  
6 0.34%
Muslimani
  
4 0.23%
Ukrajinci
  
2 0.11%
Slovaci
  
2 0.11%
Bošnjaci
  
2 0.11%
Rusi
  
1 0.05%
Nemci
  
1 0.05%
Makedonci
  
1 0.05%
Bugari
  
1 0.05%
nepoznato
  
2 0.11%


Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. Naseljavanje Banata između dva velika rata proučava, Istoričar Milan Micić
  2. „Ognjišta: Veličani” (sr). Radio-televizija Republike Srpske. 8. 1. 2012.. Pristupljeno 9. 1. 2012. [mrtav link]
  3. Istoričar Milan Micić (koji je na ovoj temi razvio i doktorsku tezu.)
  4. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  5. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Vanjske veze uredi