Virak (vrkuta, sitna rosnica, biserak, Gospin plašt), Alchemilla vulgaris, je zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae).

Virak
Lady's Mantle Alchemilla vulgaris 2816px.jpg
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Divizija: Magnoliophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Rosales
Porodica: Rosaceae
Potporodica: Rosoideae
Tribus: Potentilleae
Podtribus: Fragariinae
Rod: Alchemilla
Dvojni naziv
Alchemilla vulgaris
L.

Znanstevno ime potječe iz:

Opis biljkeUredi

Višegodišnja je zeljasta biljka s debelim, horizontalnim korijenom. Prizemni listovi su sakupljeni u rozetu iz koje izrasta stablo visoko do 50 cm, uspravno ili poluuspravno i dlakavo. Listovi su okruglasti usječeni zvjezdasto na 7-11 režnjeva čiji su obodi isjeckani ili nazubljeni. Kada je vlažnost zraka visoka na obodima listova se javljaju kapljice vode. Cvjetovi su žutozeleni, sitni, neugledni, bez kruničnih listića.

Cvjeta od lipnja do rujna, a raste na pašnjacima, pored potoka od brdskih do planinskih predjela.

SastavUredi

Kao droga koristi se nadzemni dio biljke u cvjetu (Alchemillae herba), rjeđe samo listovi.

Kemijski sastav virka nije dovoljno proučen. Zna se da sadrži tanin, elagnu kiselinu, gorke glikozide, saponine, flavonoide i malo eteričnog ulja.

UpotrebaUredi

Zbog sadržaja tanina koristi se pre svega za površinsko skupljanje tkiva (smiruje upale kože i sluzokože), kao sredstvo protiv krvarenja a također i kod proljeva i dizenterije. Ulazi u sastav tzv. ženskog čaja koji je ljekovit kod krvarenja izvan vremena menstruacije.

Mladi listovi se mogu koristiti za pravljenje čorbi, pirea i variva.

LiteraturaUredi

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.