Viminale (latinski Viminalis collis) je najmanji od sedam rimskih brežuljaka, koji se proteže jugozapadno od Eskvilina. Od Cispiusa (brdo na Eskvilinu) na jugoistoku razdvajala ga je antička ulica Vicus Patricius, a od Kvirinala na sjeverozapadu kotlina po kojoj se danas prostire Via Nazionale.[1]

Viminale
Viminalis collis
Antička karta rimskih brežuljaka
Antička karta rimskih brežuljaka
Antička karta rimskih brežuljaka
Država  Italija

Karakteristike uredi

Viminale je danas poznat po glavnoj rimskoj željezničkoj stanici Termini, po Palači opere i po Palači Viminale sjedištu Talijanskog ministarstva unutrašnjih poslova (Ministero dell'Interno).

Viminale je ime dobio po vrbovim šumarcima (vimini), kojima je nekad bio obrastao, ali možda i po rimskom bogu Verminusu, koji je izgleda imao hram na tom brežuljku.[2]

Viminale je slično kao Kvirinal i Eskvilin - brdašce između rijeka Aniene i Tibera, ali su mu obronci znatno kraći i ne dopiru do Tibera.[2] Slično kao i Kvirinal i Viminale je jezičac zemlje dug oko 700 metara, danas visok od 50 do 57 m, sa površinom od oko 24 hektara. Nekad je bio nešto viši čak 317 m.[1]

Historija uredi

Viminale je još za Rimske Republike postao dio Grada četiri regije (Quattuor Regiones), odnosno Rima, formirajući zajedno sa Kvirinalom treću regiju - Regio Collina. Ostale tri bile su Suburana, Esquilina, i Palatina.[3]

Kad je podignut Servijev zid, izgleda da se Viminale prostirao sve do zida i gradskih vrata - Porta Viminalis. U vrijeme cara Augusta Viminale je bio dio šeste regije Rima, od njih 14.[1]

Viminale je uvijek bio periferijski dio grada u brdima, bez puno hramova i spomenika i bez nekih važnijih ulica, jer se promet odvijao pored njega.[1]

Danas se malo zna o antičkim hramovima i kultovima sa Viminala, u dokumentima se spominjao hram boga Silvanusa, ali dosad nisu iskopani nikakvi tragovi koji bi to potvrđivali. Ostatci pronađeni kod iskapanja temelja za Banku Italije odgovaraju hramu, ali se nalaze na Kvirinalu.[2]

Slična je stvar i sa većim javnim zgradama na brdu, iz dokumenata se zna da su bile dvije terme, jedno kupalište i jedna palača, ali su dosad pouzdano utvrđene lokacije Termi Novato i Agripininog kupališta.[2]

Topografija Viminala doživjela je velike promjene kad su krajem 3 i početkom 4. vijeka na njegovom istočnom kraju podignute goleme Dioklecijanove terme, zbog čeg su mnoge starije zgrade porušene.[2]

I za srednjeg vijeka Viminale je bio spojen sa Kvirinalom, formirajući zajedno s njim - suburu (predgrađe) i Rione Monti, poznat po buntovnom karakteru svojih stanovnika.[2]

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Viminalis Collis (engleski). Penelope. Pristupljeno 6.3. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Viminale (talijanski). Treccani. Pristupljeno 6.3. 2018. 
  3. Regiones Quattuor (engleski). Penelope. Pristupljeno 6.3. 2018. 

Vanjske veze uredi