Vijećnica u Gračanici

Pseudomaurski stil u arhitekturi

Vijećnica u Gračanici, ili Konak, nalazi se u centru grada. Proglašena je za nacionalni spomenik BiH[1].

Historija uredi

Pseudomaurski stil zauzima drugo mjesto po rasprostranjenosti u arhitekturi austro-ugarskog perioda u Bosni i Hercegovini. Po postanku i metodama primjene dekorativnih i sekundarnih arhitektonskih elemenata sa originalnih muslimanskih spomenika, građenih uglavnom na sjeveru Afrike i u Španiji, pseudomaurski manir je samo jedan od mnogobrojnih oblika eklekticizma.[2] On predstavlja romantičarsko nastojanje da se uvažavanjem lokalne tradicije građenja stvori poseban arhitektonski izraz. Zgrada Konaka – Vijećnice u Gračanici, nepoznatog arhitekte, građena je 1887. godine, prvobitno kao Konak. Prema projektnoj dokumentaciji u Arhivu Bosne i Hercegovine, 1891. godine pretvorena je u zgradu Vijećnice. Pretpostavlja se da su je gradili isti majstori kao i zgradu Osman-kapetanove medrese u Gračanici.

Bila je vlasništvo Bosansko-hercegovačkog zemaljskog erara a potom Opšte narodne imovine FNRJ. U njoj je smještena Opčtina Gračanica.

Opis uredi

Elementi pseudomaurskog manira zastupljeni su na fasadama: ulazni portal, prozori i reljefna dvoslojno bojena fasadna dekoracija, koju karakteriše alternacija crvenih i žutih vodoravnih traka.[3]

Ulazni portal je najsnažniji arhitektonski elemenat sa odlikama pseudomurskog manira na fasadi. Ulazna vrata su dvokrilna, od drveta sa geometrijskom dekoracijom od letvica. Portal je oblikovan kao pravokutni profilirani kameni okvir, sa dva bočna pilastra sa kapitelima pravokutnog presjeka. U arhitravnom dijelu portala pojavljuje se reljefni friz sa apstarhiranim floralnim motivom. Ispod profiliranog vijenca portala nalazi se niz konzola u formi stalaktita, a vijenac je okrunjen motivom stepenastog grudobrana, karakterističnog za fatimidsko razdoblje. Sa desne i lijeve strane portala postavljeni su fenjeri od kovanog željeza koji su izvedeni u stilu secesije.

U osnovi objekat ima oblik slova „E“. Zgrada je u dobrom stanju.

Literatura uredi

  • Ibrahim Krzović -Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini“, Kulturno naslijeđe, Sarajevo

Reference uredi

  1. „Vijećnica u Gračanici”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  2. „Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila”. Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. 
  3. „Amir Pašić: Arhitektura Bosne i Hercegovine, Austrougarski period (1878-1918)”. Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za historiju, Sarajevo. 2014. Pristupljeno 10. 9. 2017. 

Vanjski linkovi uredi