Višnjica (Palilula)

(Preusmjereno sa stranice Višnjica (Beograd))

Višnjica je naselje u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Sastavni je deo opštine Palilula.

Višnjica
Višnjica sa brda.
Višnjica sa brda.
Grad Beograd
Opština Palilula
Stanovništvo 3.611
Višnjica na mapi Beograda
Višnjica
Višnjica
Višnjica (Beograda)


Koordinate: 44° 49′ 51" SGŠ, 20° 32′ 52" IGD

Lokacija uredi

Višnjica je locirana na desnoj obali Dunava, i pruža se gotovo 5 kilometara, od Rukavca i Ade Huje, pa sve do Bele Stene, ade u Dunavu, veoma popularna i posećena za vreme leta.

Naselje Višnjica se razvijalo od severnog dela Višnjičkog brda, pa sve do reke Dunav, ali danas sačinjava prigradsko naselje koje je u sastavu Beograda. U blizini Višnjice su naselja Ada Huja, Rospi Ćuprija i Karaburma. Glavna ulica koja vezuje Višnjicu sa Beogradom zove se Višnjička.

Istorija uredi

Prema Kanicu, prvi značajniji kastel rimskog podunavskog limesa nalazio se istočno od višnjičke crkve Sv. Nikole (izgrađene 1838)[1]. Nedaleko se nalazio kamenolom čiji je materijal Kanic prepoznao na ostacima Aureus Mons-a blizu Seona[2] (v. i Zlatno brdo) i Vinceia-e[3] kod Smedereva.

U vreme Justinijana je podignuto (obnovljeno?) jako utvrđenje Ad Octavum, pravougaonog oblika 180 × 100 metara, sa tragovima stambenih zgrada a zapadno od njega je otkrivena i nekropola. Teren je bio nastanjen do kasnog srednjeg veka[4].

Kanic je primetio i neistražene zidine kod Višnjice za koje se smatralo da su ostaci letnjikovca Đurđa Brankovića koji je tu i u južnijoj Kaluđerici, po predanju, koristio tople izvore[1].

Pošto se blizu Višnjice Dunav znatno sužava, bilo je to mesto za njegov prolaz - npr. 1595 Turci su tuda upadali u Banat, a Eugen Savojski 1717. radi opsade Beograda[1].

Do 1970-ih Višnjica je bila selo van Beograda. Od 1970, Višnjica je zajedno sa Mirijevom, Malim Mokrim Lugom, Velikim Mokrim Lugom, selom Rukava, Jajincima, Kijevom i drugim prigradskim naseljima, priključena Beogradu. Ovim priključenjem, dobila je naziv "mesna zajednica".

Stanovništvo Višnjice:

Popis broj stanovnika
1921 1,688
1971 5,429
1981 7,463
1981 7,463
2002 8,497

Mlađi meštani Višnjicu nazivaju i "CherryLand". U sastavu Višnjice se nalazi i Višnjička Banja, koja je dobila naziv 'banja' jer se u njoj nalazi lekoviti izvor vode bogate sumporom. Ovaj deo Višnjice je malo urbaniji i savremeniji.

Postoje dve pretpostavke o poreklu imena Višnjica.

Prema nekima, Višnjica datira još iz vremena Turaka, kada je Višnjica bila turski sandžak tj. baza. Jedna devojka se ubila (zbog neostvarene ljubavi), jer joj Turci nisu dozvoljavali da se uda za čoveka kojeg je volela. Ta devojka se zvala Višnja. Ovo je možda mit, ali neki meštani ovo smatraju za istinu.

Većina meštana takođe smarta da ime potiče zbog mnogobrojnih polja voćnjaka višnje, koja jako dobro uspeva na ovom zemljištu.

Višnjička Banja uredi

Višnjička Banja je u sastavu Višnjice i nalazi se na zapadnom kraju Višnjice, a na južnom se graniči sa grobljem i brdom po imenu Lešće. Iako je bila bogata mnogim izvorima, danas Bišnjica ima samo tri izvora, dok su ostali zatvoreni ili pretvoreni u kanalizaciju.

Izvori u Višnjici uredi

Postoje tri izvora u Višnjici. Jedan se nalazi u Višnjičkoj Banji i bogat je sumporom, a preostala dva su izvori hladne, pitke vode. Iako postoje govorkanja da voda nije za piće, meštani često rizikuju. Izvor bogat sumporom je beoma posećen od strane starijih meštana.

Višnjičko Polje uredi

U 2007. je predviđenja gradnja naselja Višnjičko Polje, prvog planskog naselja posle dvadesetak godina u Beogradu. Regulisan je prostor površine 81 hektar, između Slanačkog puta (sever), zaštitne zone prema groblju Lešće (istok i jugoistok), Mirijevskog brda (jug) i planirane saobraćajnice između Autoputa i budućeg mosta preko Ade Huje (zapad). Moguća je gradnja 900.000 kvadratnih metara, uglavnom za 7.500 stanova[5]. Rekonstruisane ciglane "Rekord" i "Kozara" bi bile centri naselja, rupa nastala eksploatacijom gline bi postala rezervat biljnog i životinjskog sveta[6][7].

Fusnote uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Kanic, 133
  2. Kanic, 155
  3. Kanic, 157
  4. Kulturna dobra Beograda, Археолошко налазиште Утврђење Ad Оctavum, Вишњица, beogradskonasledje.rs (pristup 19.5.2013.)
  5. Predviđena izgradnja 7.500 stanova u naselju „Višnjičko polje”, beograd.rs, 03. jun 2007.
  6. Mali grad u Beogradu, glas-javnosti.rs,
  7. Grad u Višnjičkom polju, yu-build.rs, 08. juni 2007.

Literatura uredi

Feliks Kanic, Srbija - Zemlja i stanovništvo, SKZ Beograd 1985

Korisni linkovi uredi