Viša škola

Viša škola (francuski: Haute école, engleski: University college) je ime za različite vrste obrazovnih Institucijama u kojima se na kraju školovanja obično daje, potvrda o završenom stupnju, ili diploma.[1]

Viša škola
Viša škola u belgijskom Monsu
Viša škola u belgijskom Monsu

Karakteristike i historijaUredi

One su najčešće stručne škole koje organiziraju nastavu u područjima kao što su pravo, teologija, medicina, poslovanje, muzika, likovna umjetnost, pedagogija, tehnika. Osnovni uvjet za upis u većini viših škola je završena (odgovarajuća) srednja škola, i navršenih 18 godina.[1]Belgije.[1]

Sistem visokog obrazovanja nastao je u Evropi u srednjem vijeku, kad su osnovani prvi univerziteti. U moderno doba prirodu visokog obrazovanja širom svijeta uvelike su određivali modeli formirani u utjecajnim zemljama kao što su Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države.[1]

Od kraja 19. vijeka pa sve do Bolonjske deklaracije, više škole su bile gotovo isključivo strukovne, najčešće vezane uz tehniku, pedagogiju i ekonomiju i trajale su do dvije godine. Njihovi polaznici nisu dobijali diplome, pa su se označavali samo sa ing. a ne dipl.ing, ili samo ecc (za ekonomist) a ne dipl.ecc. One su najčešće bile logički nastavak neke strukovne škole, tako je srednja građevinska škola imala nastavak u višoj građevinskoj.

Studenti koji su završili više škole kraće od tri godine, kvalificirali su se kao radnici sa Višom stručnom spremom (akronim: VŠS), za razliku od njih studenti koji su završili fakultet u trajanju od najmanje 4 godine (8 semestara) dobijali su kvalifikaciju Visoke stručne spreme (VSS).[2]

Nakon uvođenja Bolonjskog procesa studenti viših škola, najčešće dobijaju titule bakalaureata, jer i one prosječno traju po tri godine.[2]

Više škole imaju različite tretmane u pojedinim državama, u nekima djeluju u okviru univerziteta, u nekima samostalno, ali su u pravilu javne institucije, bez obzira dali su društveno ili privatno vlasništvo.

U Hrvatskoj je formiran dualni sistem visokoga školstva u kojem se stručni studiji izvode na veleučilištima i višim školama, a fakultetski na univerzitetima.[3]Veleučilišta moraju imati najmanje tri različita studija iz barem tri različita polja.[4]

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Higher education” (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 30.03.2022. 
  2. 2,0 2,1 „Titula stručnog prvostupnika VŠS ili VSS” (hrvatski). RTL. Pristupljeno 30.03.2022. 
  3. „Visoko školstvo” (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 30.3. 2022. 
  4. „Visoka učilišta i studijski programi” (hrvatski). Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH. Pristupljeno 30.03.2022. 

Vanjske vezeUredi