Veliki nandu
Veliki nandu, američki nandu ili obični nandu (Rhea americana), je južnoamerička vrsta ptice neletačice. Njen areal je istočni dio Južne Amerike. Ne samo što je najveća vrsta roda Rhea, već je i najveća živuća američka ptica.
| Veliki nandu | |
|---|---|
.jpg)
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Potencijalna ugroženost (IUCN 3.1) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Podrazred: | Neornithes |
| Red: | Struthioniformes |
| Porodica: | Rheidae |
| Rod: | Rhea |
| Vrsta: | R. americana |
| Dvojni naziv | |
| Rhea americana (Linnaeus, 1758) | |
| |
| Rasprostranjenost podvrsta | |
Opis uredi
Odrasli u prosjeku teže 20-27 kilograma i ugi su 129 cm od repa do kljuna. Visoke su 1,5 metar. Mužjaci su uglavnom veći od ženki i mogu težiti do 40 kilgorama i biti dugi preko 150 cm.
Noge su im duge i snažne i imaju tri prsta. Krila kod nandua su relativno duga; koriste ih tokom naglih zaokreta u trku za održavanje ravnoteže.
Perje je sivo ili smeđo, sa velikom induvidualnom varijacijom. Mužjaci su uglavnom tamniji od ženki. U divljini - posebno u Argentini - se ponekada pojave jedinke sa bijelim perjem i plavim očima, kao i albino jednike. Tek izlegli ptići su sivi sa tamnim vodoravnim prugama.
Podvrste uredi
Postoji pet podvrsta nandua, koje je teško razlikovati:
- R. americana americana – sjever i istok Brazila.
- R. americana intermedia – Uragvaj i jugoistok Brazila.
- R. americana nobilis – istok Paragvaja.
- R. americana araneipes – Paragvaj i Bolivija.
- R. americana albescens – pampe Argentine južno do provincije Rio Negro.
Rasprostranjenost i ponašanje uredi
Nandu je nedemičan za Argentinu, Boliviju, Brazil, Paragvaj i Urugvaj. Ova vrsta nastanjuje pampe, šikare, pa čak i pustinje, iako više voli mjesta sa barem malo visoke vegetacije. Ne nastanjuje južnoameričke tropske kišne šume. Tokom sezone parenja ostaju blizu vode.
Malena populacija nandua živi u Njemačkoj. Tri para su pobjegla sa farme u Groß Grönauu, Schleswig-Holstein, u kolovozu 2000. Preživjele su zimu i razmnožile se u staništu koje je slično onom u Južnoj Americi. Na kraju su prošli rijeku Wakenitz i ostale živjeti tamo. U listopadnu 2008 dva njemačka znanstvenika su izbrojala oko 100 ptica.
Ti nandui su zaštićeni u Njemačkoj slično kao i u Južnoj Americi.
Ishrana i grabežljivci uredi
Nandui se hrane korjenjem biljaka, lišćem, sjemenjem i malenim životinjama kao što su kukci.
Prirodni grabežljivci odraslih nandua su puma i jaguar. Psi ponekada ubijaju mlade ptice a Caracara plancus ubija tek izlegle ptiće. Pasanci ponekada jedu jaja nandua.
Razmnožavanje uredi
Nandui se razmnožavaju u toplijim mjesecima, između kolovoza i siječnja, ovisno o klimi. I mužjaci i ženke su poligamni (ženka se pari sa jednim mužjakom, snese jaja i ostavi ga da ih čuva, a ona odlazi da se pari sa drugim). Svaka od nekoliko ženki nese do deset jaja u gnijezdo, a mužjak ih zatim inkubira 35-40 dana.
Jaja su zelenkastožuta kad su tek snesena, ali postanu blijedokrem boje jer budu izložena na svjetlosti. Gnijezdo je udubina prekrivena travom koju pravi mužjak. Svi se ptići, nakon inkubacije, izlegu u roku od 36 sati; izgleda da prvi ptići koji su spremni da se izlegu još u jajetu proizvode zvukove, koje čuju ptići u drugim jajima. Tako uspjevaju koordinirati istovremeno izleganje. Nandui su spolno zreli sa 14 mjeseci starosti.
Drugi projekti uredi
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: nandu |
 | Wikivrste imaju podatke o: nanduu |
