Vejsil Čurčić

Vladislav Skarić (Sarajevo, 17. avgusta 1868.Sarajevo, 1959.), bosanskohercegovački je historičar bošnjačkog podrijetla.

Vejsil Čurčić
Vejsil Čurčić
Rođenje 17. avgusta 1868., Sarajevo
Smrt 1959., Sarajevo
Standardizacija infokutija

Biografija uredi

Vejsil Čurčić je rođen u Sarajevu 1868. godine, gdje je pohađao ruždiju, nižu gimnaziju i tehničku školu. Roditelji su mu imali ljetnu izletničku kuću – kulu u Topliku kod Sarajeva na spahiluku Ćurčića još od 1736. godine, od kada je Salih-aga Ćurčić u svojoj vakufnami osnovao Ćurćića vakuf, koji će stipendirati učenike za školovanje i Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.

Bio je oženjen bosanskom Hrvaticom s kojom je imao kćer koja je živjela u Zagrebu. Studirao je prethistorijsku arheologiju i etnografiju u Beču. Radio je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu kao arheolog i etnograf od 1891. do 1924. godine. Kao asistent bio je dvije godine u Beču od 1905. godine u Dvorskom muzeju i univerzitetu, nakon čega je u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine rukovodio prethistorijsko odjeljenje muzeja u Sarajevu.

Istraživao je rudarstvo i lončarstvo bronzanog doba u Bosni, prahistorijske nakite, starinsko oružje i privredu. Sudjelovao je kod iskopina neolitskog naselja u Butmiru kod Sarajeva, tumula na Glasincu, iskopina u Sanskom Mostu i Ripču kod Bihaća, kod Ljubuškog, zatim sojeničko naselje i nekropolu u Donjoj Dolini kod Bosanske Gradiške, te bronzano naselje Velika Gradina u Varvari na vrelu Rame kod Prozora, lončarstvo u Orubici kod Bosanske Gradiške. Konzervirao je srednjovjekovne tvrđave: Doboj, Blagaj i Maglaj. Kod istraživanja sojenica u Donjoj Dolini na Savi došao je do važnih otkrića koji su pohranjeni u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine.

U novoj zgradi Zemaljskog muzeja postavio je prvu izložbu 1913. godine Etnološkog odjela i u botaničkoj bašti postavio zbirku stećaka. Godine 1914. imenovan je za kustosa (pristava) od kada je vodio srednjovjekovno i etnografsko odjeljenje, koje je ilustrirao slikama i modelima.

Obavio je više arheološko-topografskih istraživanja (Bosanski Petrovac i dr.) a posebno se bavio topografijom stećaka. Snimao je srednjovjekovne nekropole nadgrobnih spomenika – stećke. Proučavao je stećke Kulina bana, Vlatka Vlađevića i vojvode Miotoša, te ih dopremio u muzej. Postavio je Etnografsku zbirku i Zbirku stećaka. Sakupljao je etnografsku građu, posebno predmete drvorezbarstva, oružje, nošnju i pribor za privređivanje. Pisao je o prahistorijskom rudarstvu i metalurgiji. Uradio je monografiju o oružju i narodnom ribarstvu na teritoriji Bosne i Hercegovine. Naposljetku, bio je direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine od 1943. do 1945. godine.[1]

Umro je u Sarajevu, 1959. godine.

Reference uredi

  1. „Velikani bh pčelarstva: Vejsil Čurčić Autor istorijske knjige iz oblasti pčelarstva”. bhpcelar.ba. 2017-08-05. Arhivirano iz originala na datum 2022-06-02. Pristupljeno 2020-12-30. 

Vanjske veze uredi