Večenike (Večerić)
Večenike ili Večerić je župa iz ranog srednjeg vijeka u oblasti Huma, Bosna i Hercegovina.
Primarno značenje ove riječi nema geografski sadržaj, a etimološki korijen je riječ ″veče″. Oba izraza nalaze se u istorijskim izvorima, pa ni jedan ne može se odbaciti.
Dio istoričara smatra da su na ovom području živjeli pripadnici plemena Vetonci, koje je ogranak istoimenog zapadnoslavenskog plemena u porječju Labe u Poljskoj. Iz imena plemena lako se izvodi ime župe, Večenike.
U arhivu Dubrovnika, ime župe Večerić se pominje više puta (trgovina robljem, pljačke, otimačina, status).
U povelji kralja Ostoje Radivojevićima, spominje se i provincia Vechenicam. Analizom tih dokumenata, smatra se, prema današnjoj administrativnoj podjeli, da se župa prostirala na području opština Čitluk, Široki Brijeg i Mostar. Po starijoj nomenklaturi to su: Brotnjo, Blato i bliža okolina Mostara (sa Bijelim poljem i Drežnicom). Ovaj teritorij se i do savremenog doba ponaša kao određena cjelina. U tursko doba i kadiluk Mostar obuhvata nahije Mostar, Brotnjo, Blato i Drežnica. [1]
U drugoj polovini XIII vijeka raspala se ranofeudalna župa Večenike, i to ime zadržala je uža okolina današnjeg Mostara. U petom desetljeću XV vijeka tu postoje dva grada, jedan na zapadnoj, drugi na istočnoj obali Neretve, oba sa svojim upravnim distriktima. U istorijskim izvorima, grad na desnoj obali nije imao svoje ime, već se zvao po široj regiji – Cimski grad, ili po smještaju kraj mosta – civitas Pontis. Grad na lijevoj obali spominje se u periodu 1444-1452, kao –Nebojša u distriktu Večeriću. [1]
Proces integracije gradova završen je 1468., u prvim godinama turske uprave. Tada jedinstveni grad nosi narodno ime Mostar (tur. Kopruhisar). [2]
Prema dubrovačkim izvorima Mostar (jedan od njegovih dijelova, ili most), osnovao je djed Crkve bosanske, Radin Butković, u to vrijeme upravni i financijski činovnik na dvoru Stjepana Vukčića Kosače.