Varoška džamija u Travniku

Varoška džamija u Travniku je jedna od najstarijih džamija izgrađenih u Travniku, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela je 25. januara 2021. godine odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući). Nacionalni spomenik sastoji se od džamije i groblja.

Varoška džamija u Travniku

Istorija

Podignuta je prvih decenija XVI stoljeća. Bila je izgrađena od sedre sa strmim krovom prekrivenim šindrom i sa drvenom munarom. U velikim požarom koji je izbio 1903. godine stradala je i Varoška džamija od koje su ostali samo zidovi. Džamiju je 1906. godine obnovila Travničanka Ziba-hanuma Kopčić, po projektu arhitekte Miloša Miloševića, u pseudomaurskom stilu.

Na prelazu između XIX u XX stoljeće uz historicizam u arhitekturi Bosne i Hercegovine se primjenjuju eklektični obrasci sa omiljenim pseudomaurskim elementima iz orijentalnog naslijeđa Španije i sjeverne Afrike (zemlje Magreba). Takav primjer predstavlja i Varoška džamija. Nakon obnove dobila je višebojnu fasadu koja asocira na gradnju alternacijom kamena i opeke karakterističnu za islamsku arhitekturu. Džamija je dobila i neobičnu kupolu u obliku lukovice po uzoru na građevine mogulske arhitekture u Indiji.

Akademski slikar Đoko Mazalić je napisao:

Travničke džamije pokazuju mimo sva mjesta u Bosni i Hercegovini veliku raznolikost u svojoj spoljašnjoj fakturi…Mada se izgradnja travničkih džamija bazira na kvadratnom tlocrtu, kako je to obično, one se ipak u cjelini razlikuju kao arhitektonska djela svaka nekom svojom osebujnošću, što se u prvom redu ima pripisati razvijenom ukusu osnivača i neimara. Tako ćemo ovde vidjeti fasade raščlanjene lukovima (Zulići) ili okićene prozorima veličine i forme prilagođene veličini zidne plohe sa primjesom orijentalnog stila u drugostepenoj plastici (Varoška džamija)

Varoška džamija je sredinom 20. stoljeća bila preuređena u izložbeni prostor Zavičajnog muzeja Travnik. Nakon rata 90-ih godina prošlog stoljeća u džamiji je bila uspostavljena učionica u kojoj su održavani seminari i obavljana mektebska pouka. Tom prilikom je mahfil produžen do iznad mihraba čime je gornji prostor ispod kupole bio zatvoren. Od 2010. godine više se nisu vodile nikakve aktivnosti u džamiji niti je korištena kao molitveni prostor.

Krajem 2017. godine okončana je prva faza građevinskih radova na temeljnoj sanaciji i uređenju. U okviru restauracije, izvršena su i preventivna arheološka istraživanja na prostoru groblja džamije.

Opis

Po svome arhitektonskom izvođenju, pripada tipu džamije sa kupolom i vitkom kamenom munarom. Džamija je dimenzija 8,40 x 12,25 m. Sastoji se od ulaznog zatvorenog pretprostora i glavnog prostora za molitvu. Svijetla visina zidova iznosi 6,45 m, dok je ukupna svijetla visina do vrha kupole 10,50 m. Mahfil je 5,05 m dubine (računajući i dio mahfila iznad ulaznog pretprostora) sa dva bočna istaka od 0,40 m. Ulazni pretprostor je dubine 2,60m.

Džamija je zidana ciglom, a zidovi su cijelom visinom debljine 65 cm. Ukupna visina džamije do vrha kupole je 11,20m. Džamija ima nešto izduženu kupolu oblika lukovice, a na ivicama ravnog krova pretprostora nalaze se ukrasi (atika) specifični za arapske džamije sjeverne Afrike. Na fasadi su aplicirane reljefne dekoracije po uzoru na islamsku arhitekturu.

Vanjski linkovi

• Druga najstarija džamija u Travniku u završnoj fazi restauracije: Oronula fasada dobila novi sjaj - vakuf.ba - 2017.

Varoška džamija u Travniku na Wikimedijinoj ostavi