Wikipedija

Unutarnji Hebridi

Unutrašnji Hebridi (engleski: Inner Hebrides, škotsko-gelski: Na h-Eileanan a-staigh) je arhipelag u Atlantiku na sjeverozapadu Škotske.

Unutrašnji Hebridi
Pozicija Unutrašnjih Hebrida na karti Škotske
U sastavu Škotske
Površina 4130 km²
Stanovništvo 18.948
Gustoća 5 stanovnika na km²

Geografske karakteristike uredi

Arhipelag se proteže u dužini od nekih 240 km od krajnje sjeverne točke na otoku Skye do otoka Islay na jugu.[1] Za razliku od Vanjskih Hebrida - Unutrašnji Hebridi leže blizu obale, a od Vanjskih Hebrida ih razdvaja morski kanal Mali Minch i Hebridsko more.[1] Taj arhipelag površine 4130 km² na kom živi 18,948 stanovnika.[2] formira 36 naseljena, i 43 nenaseljena otoka.

Najveći otoci tog arhipelaga su; Skye, Mull, Jura i Islay. Otok Skye i mali otočići koji ga okružuju Soay, Scalpay, Raasay i Rona administrativno podpadaju pod područno vijeće (council area) Highland. Dok ostali otoci arhipelaga podpadaju pod područno vijeće Argyll i Bute.[1]

Na otočiću Rùm nalazi se Istraživački centar za zaštitu prirode, koji je specijaliziran za istraživanja na polju botanike i geologije i proučavanje highlandskih jelena, divljih koza, krava i ponija.[1] Najzapadniji otok arhipelaga Tiree, udaljen 80 km od kopna, ima ekonomiju koja se bazira na eksploataciji mramora i malim zakupničkim farmama, koje se bave uzgojem krumpira, stočarstvom, ribarstvom i turizmom.[1]

Najjužniji otok Unutrašnjih Hebrida - Islay, poznat je po tome što je bio drevno sjedište klana Macdonalds, koji su dugo bili gospodari arhipelaga, sve dok ih - 1616. nije smjenio klan Campbells. Njegova ekonomija bazira se na poljoprivredi, stočarstvu, proizvodnji sira, whiskya i turizmu.[1]

Unutrašnji Hebridi imaju blagu oceansku klimu.

Lista deset najvećih otoka uredi

Otok škotsko-gelsko ime Površina (ha) Stanovnika (2011.[2])
Coll Colla 7,685 195
Colonsay Colbhasa 4,074 124
Eigg Eige 3,049 83
Islay Ile|Ìle 61,956 3,228
Jura Diùra 36,692 196
Mull Muile 87,535 2,800
Raasay Ratharsair 6,231 161
Rùm Rùm 10,463 22
Skye An t-Eilean Sgitheanach
ili Eilean a' Cheò 		165625 10,008
Tiree Tioridh 78,34 653

Historija uredi

Prvih nekoliko vijekova nove ere stanovnici su govorili isključivo gelski. Arhipelag je pokršten tek nakon dolaska Svetog Kolumba na otok Ionu - 563..

Otoci su trpili od stalnih prepada norveških Vikinga od početka 8. vijeka. A od 9. do 12. vijeka, bili su pod njihovom vlašću. Nakon bune koje je poveo Somerled Norvežani su protjerani, pa je arhipelag imao vlastite gospodare, sve do kraja srednjeg vijeka.

Kraljevina Škotska nije uspjela uspostaviti efikasnu kontrolu nad arhipelagom sve do 1493. kad se historija arhipelaga spaja sa historijskim grofovijama na koje je podjeljen..[1]

Izvori uredi

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Inner Hebrides” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 15. 12. 2014. 
  2. ↑ 2,0 2,1 „2011 Census: First Results on Population and Household Estimates for Scotland - Release 1C” (engleski). National Records of Scotland. Pristupljeno 14. 12. 2014. 

Literatura uredi

  • Barrett, James H. "The Norse in Scotland" in Brink, Stefan (ed) (2008) The Viking World. Abingdon. Routledge. ISBN 0-415-33315-6
  • Ballin Smith, B. and Banks, I. (eds) (2002) In the Shadow of the Brochs, the Iron Age in Scotland. Stroud. Tempus. ISBN 0-7524-2517-X
  • Bathhurst, Bella (2000) The Lighthouse Stevensons. London. Flamingo.
  • Benvie, Neil (2004) Scotland's Wildlife. London. Aurum Press. ISBN 1-85410-978-2
  • Cooper, Derek (1983) Skye. Law Book Co of Australasia. ISBN 0-7100-9565-1.
  • Downham, Clare "England and the Irish-Sea Zone in the Eleventh Century" in Gillingham, John (ed) (2004) Anglo-Norman Studies XXVI: Proceedings of the Battle Conference 2003. Woodbridge. Boydell Press. ISBN 1-8438-3072-8
  • Duffy, Seán (1992). „Irishmen and Islesmen in the Kingdom of Dublin and Man 1052-1171”. Ériu (43): 93–133. JSTOR 30007421. 
  • Edwards, Kevin J. & Ralston, Ian B.M. (Eds) (2003) Scotland After the Ice Age: Environment, Archaeology and History, 8000 BC - AD 1000. Edinburgh. Edinburgh University Press.
  • Frank Fraser Darling; Boyd, J. Morton (1969). The Highlands and Islands. The New Naturalist. London: Collins.  First published in 1947 under title: Natural history in the Highlands & Islands; by F. Fraser Darling. First published under the present title 1964.
  • Donald Gregory (1881) The History of the Western Highlands and Isles of Scotland 1493 - 1625. Edinburgh. Birlinn. 2008 reprint - originally published by Thomas D. Morrison. ISBN 1-904607-57-8
  • Hunter, James (2000) Last of the Free: A History of the Highlands and Islands of Scotland. Edinburgh. Mainstream. ISBN 1-84018-376-4
  • Samuel Johnson (1775) A Journey to the Western Islands of Scotland. London: Chapman & Dodd. (1924 edition).
  • Lynch, Michael (ed) (2007) Oxford Companion to Scottish History. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-923482-0.
  • McKirdy, Alan Gordon, John & Crofts, Roger (2007) Land of Mountain and Flood: The Geology and Landforms of Scotland. Edinburgh. Birlinn. ISBN 978-1-84158-357-0
  • Maclean, Charles (1977) Island on the Edge of the World: the Story of St. Kilda. Edinburgh. Canongate. ISBN 0-903937-41-7
  • Moffat, Alistair (2005) Before Scotland: The Story of Scotland Before History. London. Thames & Hudson.
  • W. H. Murray (1966) The Hebrides. London. Heinemann.
  • Murray, W.H. (1973) The Islands of Western Scotland: the Inner and Outer Hebrides. London. Eyre Methuen. ISBN 0-413-30380-2
  • Murray, W.H. (1977) The Companion Guide to the West Highlands of Scotland. London. Collins.
  • Newton, Norman (1995) Islay. Newton Abbott. Pevensey Press. ISBN 090711590 Uneseni ISBN nije važeći.
  • Ó Corráin, Donnchadh (1998) Vikings in Ireland and Scotland in the Ninth Century CELT.
  • Omand, Donald (ed.) (2006) The Argyll Book. Edinburgh. Birlinn. ISBN 1-84158-480-0
  • Ross, David (2005) Scotland - History of a Nation.
  • Malcolm Slesser (1970) The Island of Skye. Edinburgh. Scottish Mountaineering Club.
  • Stevenson, Robert Louis (1995) The New Lighthouse on the Dhu Heartach Rock, Argyllshire. California. Silverado Museum. Based on an 1872 manuscript and edited by Swearingen, R.G.
  • Thomson, William P. L. (2008) The New History of Orkney. Edinburgh. Birlinn. ISBN 978-1-84158-696-0
  • William J. Watson (1994) The Celtic Place-Names of Scotland. Edinburgh; Birlinn. ISBN 1-84158-323-5. First published 1926.
  • Woolf, Alex (2007), From Pictland to Alba, 789–1070, The New Edinburgh History of Scotland, Edinburgh: Edinburgh University Press, ISBN 978-0-7486-1234-5 

Vanjske veze uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Unutarnji_Hebridi&oldid=41366609