Karbonizacija

(Preusmjereno sa stranice Ugljenisanje)

Ugljenisanje ili karbonizacija je termin koji se koristi za pretvaranje organskih supstanci u ugljenik ili zamena koja je na bazi ugljenika koristeći proces hemijske promene izazvane grejanjem ili destruktivnom (suvom) destilacijom. Ugljenisanje se obično koristi u organskoj hemiji kako bi se gas ili katran dobio od sirovog uglja. Generalno govoreći fosilna goriva su proizvodi karbonizacije (ugljenisanja) nastalih od fosilnih ostataka biljaka. Ugljenisanje je često egzotermna reakcija što znači da može da bude samoodrživa i može biti korišćena kao izvor energije koji ne proizvodi ugljen-dioksid.[1] Kada je biomaterijal izložen iznenadnom sagorevanju (kao u slucaju eksplozije atomske bombe ili izlivanja lave iz vulkana), on može biti ugljenisan veoma brzo, pretvarajući se u stanje čvrstog ugljenika. Prilikom razaranja Pompeje vulkanskom lavom, mnoge organske stvari poput nameštaja su bili ugljenisani.

Ugljenisanje u proizvodnju biodizel goriva uredi

Ugljenisanje (karbonizacija) je korišćeno za pravljenje novih katalizatora za dobijanje biodizela od etanola i masnih kiselina. Katalizator je dobijen karbonizacijom šećera kao što su glukoza i saharoza. U jednom primeru, šećeri su izloženi azotu pri temperaturi od 400 stepeni punih 15 sati i ta reakcija je rezultovala time da se šećer pretvara u ostatke crnog ugljenika koji se sastoji od mešavine slojeva policikličnog aromatičnog ugljenika.

Proces nastanka uglja uredi

Ugljenisanje drveta obično zahteva temperature iznad 280 °C. Ugljenisanje se može smatrati i kao spontan raspad drveta sve dok se ne dobije ugalj. Ovakav ugalj i dalje sadrži prilične količine ostataka drveta, pepela i ostalih primesa.[2]

Reference uredi

  1. "Burying trees to fight climate change Arhivirano 2008-05-05 na Wayback Machine-u" by Richard Lovett, New Scientist, 3 May 2008, pp. 32-5.
  2. Emrich, Walter. „Transformation of Wood into Charcoal”. 

Spoljašnje veze uredi