Kraljevstvo Tuyuhun (Wade-Giles T'u-yü-hun, pinyin tǔ yù hún tradicionalni kineski: 吐谷渾, također poznato i kao Henanguo (河南國) ili 'A-zha ili Togon (na tibetanskom) [1]) je bila država koja su u 1. milenijumu n.e. nomadska plemena srodna Xianbeijima osnovala u planinama Qilian i gornjem toku Žute rijeke.

Tuyuhunsko Kraljevstvo
285–670 ?
Položaj Tuyuhunskog Kraljevstva
Položaj Tuyuhunskog Kraljevstva
Asia godine 565. godine, na kojoj je prikazan Tuyuhun i njegovi susjedi.
Glavni grad Fuqi
Vlast Monarhija
Vladar/Kagan
 - 284-317 Murong Tuyuhun
 - 635-672 Murong Nuohebo
Historijska era rani srednji vijek
 - Uspostava
 - vazalstvo dinastiji Tang 634
 - uništenje od Tufana

Nastala je u drugoj polovici 3. vijeka nakon raspada velikog Xianbei plemenskog saveza; njen osnivač je bio Murong Tuyuhun, stariji brat nešto poznatijeg Murong Huija, Xianbei poglavice čiji će potomci osnovati državu Raniji Yan. Murong Tuyuhun je sa svojim sljedbenicima iz postojbine na poluotoku Liaodong krenuo na zapad, te na području današnjih provincija Gansu i Qianghi pokorio lokalno Qiang stanovništvo. Potomci Murong Tuyuhuna, po kome je država dobila ime, su dobro iskoristili kolaps carske Kine nakon Wu Hu ustanka početkom 4. vijeka, te ispunili vakuum na njenim nekadašnjim zapadnim granicama. U periodu Šesnaest kraljevstava su porazili države Zapadni Qin i Xia (Šesnaest Kraljevstava), a potom nastavili širiti vlast na zapad. Na vrhuncu moći je Tuyuhunsko Kraljevstvo pod svojom vlašću imalo današnja područja Qinghaija, Gansua, Ningxije, sjevernog Sečuana, istočnog Shaanxija, južnog Xinjianga i gotovo cijelog Tibeta. Pri tome su dobro koristili nadzor nad Putom svile.

Tuyuhun je do prve polovice 7. vijeka oslabio zbog unutrašnjih dinastijskih razmirica, ali i jačanja Tibetanskog Carstva na jugu. Godine 634. su Tuyhuni u velikom pohodu prisiljeni priznati kinesku dinastiju Tang kao sizerena, a godine 670. je tuyuhunsku državu okupirala tibetanska vojska.

Vladari uredi

Kraljevska ime Porodična imena i osobna imena Dužine vladavine
Henan Wang (河南王) 慕容吐谷渾 Mùróng Tǔyùhún 284-317
Henan Wang (河南王) 慕容吐延 Mùróng Tǔyán 317-329
Tuyuhun Wang (吐谷渾王) 慕容葉延 Mùróng Yèyán 329-351
Tuyuhun Wang (吐谷渾王) 慕容碎奚 Mùróng Suìxī 351-371
Bailan Wang (白蘭王) 慕容視連 Mùróng Shìlián 371-390
Tuyuhun Wang (吐谷渾王) 慕容視羆 Mùróng Shìpí 390-400
Da Chanyu (大單于) 慕容烏紇褆 Mùróng Wūgētí 400-405
Wuyin Khan (戊寅可汗)/
Da Chanyu (大單于)/
Wu Wang (武王)
慕容樹洛干 Mùróng Shùluògān 405-417
Bailan Wang (白蘭王) 慕容阿柴 Mùróng Āchái 417-424
Hui Wang (惠王)/
Longxi Wang (隴西王)
慕容慕璝 Mùróng Mùguī 424-436
Henan Wang (河南王) 慕容慕利延 Mùróng Mùlìyán 436-452
Henan Wang (河南王)/
Xiping Wang (西平王)
慕容拾寅 Mùróng Shíyín 452-481
Henan Wang (河南王) 慕容度易侯 Mùróng Dùyìhóu 481-490
慕容伏連籌 Mùróng Fúliánchóu 490-540
Khan 慕容夸呂 Mùróng Kuālǔ 540-591
Khan 慕容世伏 Mùróng Shìfú 591-597
Busabo Khan (步薩鉢可汗) 慕容伏允 Mùróng Fúyǔn 597-635
Zhugulüwugandou Khan (趉故呂烏甘豆可汗)/
Daning Wang (大寧王)/
Xiping Jun Wang (西平郡王)
慕容順 Mùróng Shùn 635
Wudiyebaledou Khan (烏地也拔勒豆可汗)/
Heyuan Jun Wang (河源郡王)
慕容諾曷鉢 Mùróng Nuòhébō 635-672

Fusnote uredi

  1. Christopher I. Beckwith, The Tibetan Empire in Central Asia: A History of the Struggle for Great Power Among Tibetans, Turks, Arabs, and Chinese During the Early Middle Ages (Princeton University Press, new ed. 1993), p. 17. ISBN 0-691-02469-3.

Eksterni linkovi uredi