Tunja
Tunja je općina od 179,263 stanovnika i grad od 163,894 st. na sjeveru Kolumbije u Departmanu Boyacá, čiji je administrativni centar.[1]
Tunja
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 5°32′N 73°21′W / 5.533°N 73.350°W | |
| Država |  Kolumbija
|
| Departman | Boyacá |
| Osnovan | 1539.[1] |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Luis Alejandro Fúneme González |
| Površina | |
| - Ukupna | 119.7 km²[1] |
| - Urbano područje | 21.51 km²[1] |
| Visina | 2,782 m[1] |
| Stanovništvo (2020.) | |
| - Urbano područje | 163,894[1] |
| - Urbana gustoća | 7,619 stan./km²[1] |
| - Područje utjecaja | 179,263[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 1,498 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+5 (UTC) |
| Poštanski broj | 150001–150009[1] |
| Karta | |
  Tunja Tunja na karti Kolumbije | |
Geografija
urediTunja se nalazi u kotlini riječica Teatinos i Jordan u planinama Kolubijskih Istočnih kordiljera, udaljena 115 km od glavnog grada Bogote.[2]
Kako leži na 2,782 metara nadmorske visine ona je najviši grad u Kolumbiji.[2]
Historija
uredi
Tunju je osnovao španjolski konkvistador Gónzalo Suárez Rendón u augustu 1539., na mjestu Hunze jedne od prijestolnica Konfederacije Muisca.[2]
Gonzalo Suárez je odredio mjesta gdje treba podići utvrde i sve važnije zgrade, svega dvije godine nakon osnivanja -Tunja je postala jedan od važnijih španjolskih gradova u Novom svijetu.[3] Sa statusom grada koju mu je dodijelio dvor, Tunja je postala cilj brojnih kolonista iz Kastilje, Ekstremadure i Andaluzije, i izrasla u jedan od najvećih administrativnih, pravosudnih, političkih i kulturnih centara u zemlji.[2]
U Tunji se dogodilo nekoliko događaja od velike važnosti za Kolumbiju; 1811. usvojen je ustav Republike Tunje, koja je 1813. proglasila nezavisnost od Španjolskog Carstva. U novembru 1814. se održao kongres Ujedinjene provincije Nove Granade, kojim je predsjedao Camilo Torres Tenorio, na kom je predstavljen budući lider Simón Bolívar.[3]
Grad je 1819. poslužio kao baza vojsci Simóna Bolívara za pobjedu nad Španjolcima u Bitci kod Boyace (8 km južno od grada).[4]
Tunja je danas studentski grad, od kad je 1953. osnovan Pedagoško tehnološki univerzitet Kolumbije.[4]
Historijski centar grada u kom se nalaze brojne građevine iz kolonijalnog doba, među njima i crkve Santo Domingo i San Laureano iz 16. vijeka[4] proglašen je nacionalnim spomenikom 1959.[2]
Privreda i transport
urediTunja je administrativni-trgovački centar stočarsko-ratarskog kraja U okolici grada nalaze se rudnici zlata i smaragda.
Grad se nalazi trasi Panameričkog autoputa kojim je povezan sa Cúcutom i Bogotom, željezničkom prugom povezan je sa Bogotom na jugozapadu.[4]
Reference
uredi- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 „Tunja Municipality in Colombia” (engleski). Tunja Municipality in Colombia. City population. Pristupljeno 17.12.2022.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Historia Tunja” (španjolski). Historia Tunja. Asocapitales. Pristupljeno 17.12.2022.
- ↑ 3,0 3,1 „Tunja, Colombia” (španjolski). Tunja, Colombia. Colombia Mania. Pristupljeno 17.12.2022.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 „Tunja, Colombia” (engleski). Tunja, Colombia. Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 17.12. 2022.
