Trsteno
Trsteno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Upravnom organizacijom pripada Gradu Dubrovniku.
Trsteno
| |
|---|---|
  Trsteno Trsteno na karti Hrvatske | |
| Županija | Dubrovačko-neretvanska |
| Općina/Grad | Dubrovnik |
| Najbliži (veći) grad | Dubrovnik |
| Nadmorska visina | 10 - 140 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 42.713 N |
| - z. d. | 17.978 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 237 |
| Pošta | 20233 |
| Pozivni broj | 020 |
| Autooznaka | DU |
 Trsteno
| |
Zemljopisni položaj uredi
Trsteno je smješteno u samom središtu Dubrovačko-neretvanske županije, 20-tak kilometara sjeverozapadno od Dubrovnika. Smjestilo se na podnožju kamenih masiva Velikog i Malog Stola te Vračeva brda, blago se spuštajući sve do mora gdje se nalazi mjesna luka. Kroz Trsteno prolazi i Jadranske turističke ceste. Ljepota prirode, bujna vegetacija, kao i čisto more[1], čine Trsteno jednim od najljepših mjesta dubrovačkog kraja.
Povijest uredi
Mjesto je bilo naseljeno već u 5. stoljeću o čemu svjedoče arheološki nalazi kršćanske kapelice i brojni stećci pronađeni u okolici.
Godine 1399. Trsteno ulazi u sastav Dubrovačke Republike te je od tada vezano uz sve funkcije grada. Tako tijekom 15. i 16. stoljeća u Trstenom dubrovačka vlastela gradi svoje ljetnikovce od kojih je napoznatiji onaj obitelji Gučetić-Gozze, smješten u Arboretumu, najstarijem botaničkom vrtu u Republici Hrvatskoj. To je u svezi s činjenicom da kada je Trsteno došlo pod upravu Dubrovačke republike onda je ono pripalo dvjema plemićkim obiteljima: Benešićima i Kružićima, a kasnije i Gučetićima, koji su na svom imanju podigli ljetnikovac s perivojem na čijoj je osnovi 1948. utemeljen Arboretum Trsteno.
O starosti mjesta u kojem su oduvijek obitavali pomorci i kapetani svjedoce i zavjetne slike u župnoj crkvi Sv. Vida.
Tijekom rata u Hrvatskoj Trsteno su okupirali pripadnici JNA i teritorijalne obrane Crne Gore te raznih dragovoljačkih četničkih postrojba. Neprijateljska vojska je popalila i opljačkala većinu objekata u Trstenome.
Politika uredi
Glavno tjelo koje upravlja mjestom je Mjesni odbor (MO). Broji 7 članova. Dugogodišnji predsjednik je bio iz redova HDZ-a od 2002.-2010. godine. Trenutačni predsjednik je iz redova HSS-a.
Znamenitosti i spomenici uredi
- Arboretum Trsteno
- ljetnikovac Gučetić-Gozze
- fontana boga mora Neptuna
- u središtu mjesta uz Jadransku turističku cestu rastu dvije divovske platane promjera 5 m, visine 60 m, stare preko 600 godina
- spomenik poginulim Imotskim braniteljima u Domovinskom ratu na dubrovačkom području
- spomenik žrtvama 2. svjetskog rata i poraća iz župe Trsteno
Gospodarstvo uredi
Mještani Trstenog su se tradicionalno bavili pomorstvom. Danas je naselje u kojem je najrazvijenija grana gospodarstva turizam, iako je to naselje koje nema hotel, razvijena je uslužna djelatnost iznajmljivanja privatnih soba i apartmana. Uz turizam Trstenjani se bave i ugostiteljstvom, poljodjelstvom, ribarstvom i trgovinom.
Stanovništvo uredi
Prema popisu stanovnika iz 2011. godine u Trstenom obitavaju 222 stanovnika, većinom Hrvata katoličke vjeroispovjesti.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]
Izvori uredi
- ↑ DAVID BIRD. My Search for Cool, Clear Water From the Seine to the Adriatic. nytimes.com JAN. 23, 1972
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
Vanjske poveznice uredi
- Službena stranica
- Trsteno Arhivirano 2007-02-03 na Wayback Machine-u (en)