Triple Cross (film, 1966)

Triple Cross (sh. Trostruka prevara), u bivšoj Jugoslaviji poznat kao Priča o Eddieju Chapmanu, je britansko-francuski špijunski film snimljen 1966. godine u režiji Terencea Younga. Temelji se na autobiografskoj knjizi Eddieja Champmana, britanskog profesionalnog kriminalca koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata bio regrutiran kao agent njemačke obavještajne službe Abwehr da bi potom ušao u službu britankse kontraobavještajne službe MI5 i kao dvostruki agent sudjelovao u jednoj od najuspješnijih operacija obmane u historiji ratne špijunaže. Radnja prikazuje kako Chapman nedugo nakon izbijanja rata bude uhapšen i pritvoren na otoku Jersey koji potom okupiraju Nijemci kojima se ponudi kao agent na raspolaganje u zamjenu za slobodu; ispočetka skeptični njemački obavještajci ga obuče za agenta i šalju padobranom u Britaniju sa zadatkom da izvrši sabotaže, ali on umjesto toga odmah stupa u kontakt sa vlastima koje ga odluče iskoristiti kao dvostrukog agenta.

Triple Cross
omot DVD-izdanja
RežijaTerence Young
ProducentJacques-Paul Bertrand
ScenarioRené Hardy
William Marchant (dodatni dijalozi)
PredložakThe Eddie Chapman Story [as told to] Frank Owen; autor:
Eddie Chapman
UlogeChristopher Plummer
Romy Schneider
Trevor Howard
MuzikaGeorges Garvarentz
FotografijaHenri Alekan
MontažaRoger Dwyre
StudioCineurop Company
DistribucijaWarner Bros.-Seven Arts
Datum(i) premijere
9. 12. 1966 (1966-12-09) (Francuska)
Trajanje140 min.(UK)
Zemlja
France

Triple Cross se samo okvirno držao historijskih činjenica, pa tako na kraju sugerira da je Abwehrov pukovnik von Grunen (koga glumi Yul Bryner), Chapmanov nadređeni i kontrolor, pao kao žrtva Hitlerove čistke; u stvarnosti je preživio rat te su Chapman i on obnovili prijateljstvo, a Chapman svom bivšem šefu financijski pomagao u nevolji. Kritičari su filmu zamjerali "izvještačenost", pogotovo u scenama koje su nastojale stvoriti nekakvu napetost, odnosno pokušale od protagonista stvoriti supešpijuna nalik na Jamesa Bonda. Sam Chapman filmom nije bio zadovoljan, ali ga je kasnije iskoristio kako bi stekao status celebrityja i neko vrijeme pisao kriminalističku kolumnu za The Sunday Telegraph.

Uloge uredi

Izvori uredi

Vanjske veze uredi