Trenčin
Koordinate: 48° 53' SG Š, 18° 02' IGD
Trenčin (slov. Trenčín, mađ. Trencsén, nem. Trentschin, lat. Laugaricio) je deveti po veličini grad u Slovačkoj i upravno središte istoimenog Trenčinskog kraja.
Trenčin Trenčín | |||
---|---|---|---|
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | ![]() | ||
Gradonačelnik | ing. Branislav Celer (SDKU-DS) | ||
Kraj | Trenčinski | ||
Okrug | Trenčin | ||
Regija | Považje | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo (31.12.2006) | 56 760 | ||
Gustina stanovništva | 692 st./km² | ||
Geografija | |||
Nadmorska visina | 211 m | ||
Površina | 81,99 km² | ||
Ostali podaci | |||
Poštanski kod | 911 XX | ||
Pozivni broj | 0 32 | ||
Registarska oznaka | TN | ||
Veb-strana | www.trencin.sk |
Trenčin je poznat po dve stvari. Nad gradom dominira srednjovekovna tvrđava tzv. Trenčinski grad, a sam grad vodi poreklo još od Rimljana o čemu svedoči uklesani natpis „Laugaricio“ iz 179. godine.
Prirodni uslovi Uredi
Trenčin je smešten u zapadnom deo države, nedaleko od granice sa Češkom (12 km). Prestonica države, Bratislava, nalazi se 120 km južno.
Reljef: Trenčin se razvio u istoimenoj Trenčinskoj kotlini, koju pravi reka Vah. Nadmorska visina grada je oko 210 metara. Obližnje planine pripadaju planinskom vencu Karpata. Zapadno od grada je izdižu se Bijeli Karpati, dok se istočno izdižu Stražovske vrhi.
Klima: Klima u Trenčinu je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz grad protiče najveća reka u Slovačkoj, Vah, u središnjem delu svog toka. Ona deli grad na zapadni i istočni deo.
Istorija Uredi
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. U vreme starog Rima ovde je bila granica carstva, uvek nestabilna i sa sukobima. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u 7. veku, a status slobodnog grada dobija krajem 11. veka. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske. U drugoj polovini 19. veka grad je doživeo nagli razvoj i brojčano narastao.
Krajem 1918. g. grad je postao deo novoosnovane Čehoslovačke. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestruktuiranje privrede. Staro gradsko jezgro je obnovljeno poslednjih godina.
Stanovništvo Uredi
Danas Trenčin ima oko 57.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. g. sastav je sledeći:
- Rimokatolici - 65,8%,
- Ateisti - 22,3%,
- Luterani - 7,1%,
- ostali.
Gradovi prijatelji Uredi
- Cran-Gevrier, Francuska
- Uherské Hradiště, Češka
- Zlín, Češka
- Tarnów, Poljska
- Casalecchio di Reno, Italija
- Békéscsaba, Mđarska
- Kragujevac, Srbija
- Beşiktaş, Istanbul, Turska
Galerija slika Uredi
-
Trenčinski grad
-
Pogled na stari deo grada sa Trenčinskog grada
-
Gradska katedrala
-
Trenčinska sinagoga