Trebižat je rijeka ponornica na jugozapadu Bosne i Hercegovine, desna pritoka Neretve, duga 50 km. Na svom toku kroz kraško područje izvire i ponire više puta, zbog čega nosi i 9 različitih imena: Culuša, Brina, Ričina, Suvaja, Matica, Vrljika, Tihaljina, Mlade, Trebižat. Površina sliva rijeke je 646 km² i proteže se preko Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Rijeka Trebižat
Pogled na rijeku kod Ljubuškog
Lokacija
RegijeHercegovina
Države BiH
PokrajineHercegovačko-neretvanski kanton
GradoviČapljina
Hidrografija
IzvorPeć Mlini
Ušće
  – koordinate
Struga kod Čapljine
43° 5′ 23″ N, 17° 42′ 1″ E
Dužina50 km
PritokeStudenčica, Vrioštica, Parilo, Brza Voda
VodopadiKoćuša, Kravica, Čeveljuša
Hidrologija
Sliv
  – površina
jadranski
646 km²
Ulijeva se uNeretva
Građevinarstvo
AkumulacijeNuga

Ričina uredi

Ričina je rijeka čiji je izvor na planini Oštrcu, sjeverno od Posušja. Nakon toga teče prema zapadu. Duga je 27,6 km, od toga 22,1 km u Bosni i Hercegovini i 5,5 km u Hrvatskoj. Nakon nekoliko kilometara protiče pored vještačkog jezera Tribistovo, čiji je glavni snabdjevač vodom. Ulijeva se u jezero Ričice (Zeleno jezero) u Hrvatskoj.

 
Kula zatvaračica na mjestu nekadašnjeg ponora rijeke Matice (Trebižata)

Suvaja - Vrljika - Matica uredi

Pod ovim imenima Trebižat se nalazi u Hrvatskoj, u Imotskom polju. Suvaja povezuje akumulaciono jezero Ričice (Zeleno jezero) i Prološko blato. U blizini njenog toka je vrelo Vrljike, u sjeverozapadnom dijelu polja. Po ulasku u Grudsko polje i Bosnu i Hercegovinu, Vrljika mijenja ime u - Matica. Na kraju polja, kod Drinovaca, godinama je ponirala. Krajem XX vijeka, njen ponor je regulisan i pretvoren u vještačko jezero Nuga (kompezacijski bazene hidroelektrane Peć Mlini).

Tihaljina - Mlade - Trebižat uredi

Trebižat, pod imenom Tihaljina, izvire nedaleko od Gruda kod naselja Drinovci, i teče prema jugoistoku do svog ušća u Neretvu, kod sela Struga kod Čapljine.[1]

 
Izvor Tihaljine Peć Mlini

Izvor Peć Mlini uredi

Izvor Tihaljine u Peć Mlinima nalazi se u pećini, ispod crvenkastih krečnjačkih stijena visokih i do 150 metara, nakon čega se rijeka razlijeva u niz manjih slapova i brzaca. Uz stazu koja vodi do izvora nalazi se nekoliko slikovitih starih vodenica. Nekad ih je ovdje radilo čak sedam i mjesto je baš po njima dobilo ime.

U blizini se nalazi i Ravlića pećina, jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u BiH, sa nalazima starim nekoliko hiljada godina. Duga je 145 metara i duboka 20 metara. U njoj je također uređena pješačka staza.

 
Vodopad Kravice
 
Vodopad Koćuše

Vodopadi uredi

  • Koćuša je vodopad kod sela Veljaci, 12 km od Ljubuškog. Za razliku od većine vodopada, Koćuša se ne odlikuje visinom, koja iznosi pet metara, nego širinom – vodopad je širok pedesetak metara.[2]
  • U svom donjem toku kod mjesta Studenci rijeka formira vodopad Kravica (vodopad), oko 3 km nizvodno od Vitaljine kod Ljubuškog. Stvoren je radom sedronosne rijeke Trebižat. Visina slapa kreće se od 26 – 28 metara, s vodenim amfiteatrom ispod slapa promjera 120 metara. Preko sedronosna sloja od dna do vrha slapa izrasla je trava, mahovina, alge i lišajevi. Uz slap su nikle konopljika, smokve i topole. Nekada su uz slap bili aktivni mnogobrojni mlinovi i stupe za valjanje sukna.[3]
  • Čeveljuša je vodopad u selu Hrašljani, nekoliko kilometara od Ljubuškog. Visok je oko 15 metara.[4]

Turizam uredi

Prije nekoliko godina na izvoru je otvoren avanturistički park sa uređenim šetalištima i okolišom su uređeni. Stijene koje okružuju ovaj kanjon idealne su za penjače. Penjački smjerovi i uređena ferata spadaju pod vrlo zahtjevne i prikladni su samo za najiskusnije. Postavljen je i najduži zip-line u Bosni i Hercegovini. Nalazi se iznad kanjona, i sastoji se od dvije sajle ukupne dužine preko jednog kilometra. Prva, polazna sajla duga je 610 metara i na njoj je moguće postići maksimalnu brzinu od 62 kilometra na sat. Sajla koja vraća na početnu tačku, duga je 450 metara i na njoj je maksimalna brzina kretanja 54 km/h.

Hidroelektrana uredi

Na dijelu rijeke, Tihaljina-Mlade-Trebižat (TMT), od izvora Tihaljine u Peć Mlinima do ušća u Neretvu, planirana je izgradnja manjih elektrana. Hidroelektrana Peć Mlini prvo je i najveće izgrađeno postrojenje. [5]

Izvori uredi