Trebišnjica
Trebinje River.jpg
Trebišnjica u Trebinju
Lokacija
Države  Bosna i Hercegovina
Republike  Republika Srpska
Oblasti Istočna Hercegovina
Gradovi Bileća, Trebinje
Hidrografija
Izvor
  – aps. visina
od Mušnice i Gračanice
398 m
Ušće zaliv Rijeka Dubrovačka
Dužina 96,5 km
Hidrologija
Sliv
  – površina
Jadranskog mora
2.250 km²
Transport
Plovnost nije plovna

Trebišnjica je hercegovačka rijeka ponornica duga 96,5 km. Rijeka potiče od dva toka iz Lebršnika i Čemernog: jedan tok pod imenom Mušnica, teče od istočne ka zapadnoj granici Gatačkog polja, prolazi kroz jezero Klinje, te naselja Avtovac, Gacko, Srđevići, Bašići, Drugovići, Kula i Branilovići (pod raznim imenima zbog njene ponorne prirode). Drugi tok, pod imenom Gračanica, teče od Čemerno planine ka Gatačkom polju, gdje se spaja sa Mušnicom blizu Srđevića. Rijeka se kratko pojavljuje u Fatničkom polju, pod imenom Fatnička rijeka.

Nakon toga izvire blizu Bileće ispod srmog odsjeka planine Vlajinja (492 metara) na nadmorskoj visini od 398 metara. Površina sliva iznosi 2.250 km² Trebišnjica je dio kompleksa podzemnih i nadzemnih rijeka čije je krajnje ishodište Jadransko more, to jest rijeka Ombla (poznata i pod imenom Rijeka dubrovačka) koja se ulijeva u more kod Dubrovnika.

Donji i Gornji horizontiUredi

Na Trebišnjici je planirana izgradnja sedam hidrocentrala

  • Izgrađeno - Donji horizonti

Dubrovnik i brana Gorica (1965.), Trebinje I i akumulacija Bileća (1968.), Čapljina (1979.), Trebinje II (1981.)

HE Dabar, HE Bileća, HE Nevesinje

Trebišnjica, čiji se prirodni izvor nalazi na 398 metara nadmorske visine, nekada je sa svojih 98 km bila najveća ponornica u Europi. Njen izvor kod Bileća je potopljen 1964. u akumulacijskom Bilećkom jezeru, a nakon što je 1979. rijeka betonirana cijelim tokom, danas je to kanal koji povezuje dvije akumulacije, Gorica i Hutovo/Čapljina i koji nema prirodnu vezu sa svojim okolišem.

Nekada je bila ključni faktor u razvoju morfologije Popova polja. O pravcu iz kojeg je dotjecala u Popovo polje postoje varijante koje pokrivaju sve četiri strane svijeta: sa sjevera i juga, s jugoistoka i sa sjeverozapada, pa čak i istodobno iz oba potonja smjera, koja su se spajala na području ZavalaZavale i otjecala današnjom suhom Valom između Popova polja i Slanog prema Jadranskom moru. Stanovništvo ju je koristilo za ribarstvo i za pokretanje vodenica izgrađenih na ponorima, koje su činile niz od 43 građevine duž njezinih obala.

Samo u koritu Trebišnjice začepljeno je oko 155 ponora, a u cijelom Popovom polju iz njezina hidrološkog sistema izbačeno oko 500 ponora! Prestale su periodične poplave polja koje su se znale zadržati i više od 300 dana u godini. Ponori su prestali prihranjivati vodonosnike, čije podzemlje ovisi sada isključivo o padavinama. Na površini je zadržano i podzemlju oduzeto četiri milijarde kubnih metara vode Malostonski zaljev je ostao bez značajnih količina slatke vode. Jedinstven sustav od 43 vodenice potpuno je izbačen iz upotrebe. Protok vode kroz Popovo polje u ljetnim mjesecima spusti se, prema nekim tvrdnjama, ispod 2 m³/s, pa se zagađenje višestruko poveća.[1]

GalerijaUredi

ReferenceUredi

Spoljašnje vezeUredi


  1. Ivo Lučić - TREBIŠNJICA. JUČER NAJVEĆA PONORNICA, DANAS TVORNICA STRUJE, SUTRA…?