Transkripcija i transliteracija

(Preusmjereno sa stranice Transkripcija)

Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.

Transliteracija (ili preslovljavanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.

Kinesko pismo se kao morfemografsko (znamopis) ne može transliterirati, jer nema slova niti sa slovima usporedivih pismena, ali u transkripciji se mora svaki slog razlikovati od drukčijeg sloga.

U srpskohrvatskom jeziku (zapadna varijanta)Uredi

Transkripcija japanskih i kineskih imenaUredi

Pravopis određuje pisanje vlastitih imenica (osobna i zemljopisna imena) prema latiničnom zapisu prihvaćenome u dotičnoj zemlji, osim nekih malobrojnih takvih imenica koje su se udomaćile. Primjeri: Matsuo Basho, Sunzi, Laozi, Qin Shi Huangdi, Kongzi ili Kongfuzi, ali i Konfucije, Beijing, ali i Peking.

Udomaćene obične riječi se fonetiziraju. Primjeri: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa ), ninđa, samuraj, jakuza.

Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih riječi sljedeća:

  • ch > ć
  • j > đ
  • sh > š
  • ts > c
  • w > v
  • y > y
  • z > c
  • q > č (najčešće, može i u kv)

Kineski pomoćni latinični alfabet pinyin i hrvatska transkripcijaUredi

(osnovno, abecednim redom)

  • ch > č
  • j > đ
  • q > ć
  • r > ž
  • sh > š
  • w > v
  • x > meko š, sj
  • y > j
  • z > dz (sliveno)
  • zh > dž
  • slog yan i nastavak sloga -ian > jen
  • nastavak sloga -ong > -ung


Napomena: U zapadnim zemljama često se još rabi Wade-Gilesova transkripcija kineskih riječi (prepoznaje se po brojnim apostrofima). Na internetu je lako naći usporedne tablice s pinyinom.

Transkripcija i transliteracija arapskih imenaUredi

Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao DIN 31635 ili ISO 233. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. sura aš-Šams / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).

Budući da je velik broj današnjih arapskih zemalja bio kolonijalni posjed nekih europskih zemalja, mnoge u transliteraciji arapskih imena koriste jezična pravila svojih bivših kolonizatora. Primjerice: Hicham El Guerrouj (francuska transliteracija) ili Omar Sharif (engleska transliteracija).

U srpskohrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.

Transkripcija ćirilićnih imenaUredi

Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:

  • rus. Ё > e
  • bjelorus. Ё > jo
  • rus. Ы > y
  • rus. i ukr. Щ > šč
  • bjelorus. ў > ǔ
  • rus. i bjelorus. Э > ė
  • ukr. Ъ > ` (akut)
  • rus. Ю > ju
  • rus. Я > ja
  • ukr. И > y, i
  • ukr. ï > i, ji
  • bjelorus. i ukr. 1 > i
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ


Za ruski jezikUredi

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее (1) Ёё Ee Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.


Za bugarski jezikUredi

Glavni članak: Engleska transliteracija bugarskog pisma

PrimjenaUredi

U praksi, transliteracija je do nedavno bila ograničena, uglavnom u području formalne obrade podataka (na primjer, u obradi knjižničnog kataloga knjiga na različitim jezicima). Na ruskim se tekstovima u pisanju stranih imena prednost u većini slučajeva daje takozvanoj praktičnoj transkripciji, uzimajući u obzir ne samo pisani oblik izvornih riječi, već i njihov izgovor, kao i historijska razmatranja. U čistom obliku, transliteracija se koristi za nekoliko jezika: takvi su, na primjer, sustavi prijenosa ćirilica kineskih i japanskih riječi.

Trenutačno se transliteracija često koristi pri pisanju web adresa, na primjer, vesti.ru. Uvođenje sustava višejezičnih naziva domena započelo je u lipnju 2003. s domenama zemalja Istočne Azije - Kine, Japana i Tajvana. Prve adrese pomoću nacionalnih pisama bile su neugodne jer je domena najviše razine (.cn, .com, i druge) morala biti upisana latinicom, stvarajući potrebu prebacivanja rasporeda tipkovnice. Nacionalna vršna domena s podrškom za ćirilice RF pojavila se u 2009. godini. U testnom načinu rada, imena domena s znakovima ćirilica počela su se registrirati u domenama .net i .com 2001. godine.

Transliteracija je u ranim danima mobilnih telefona korištena jer nisu podržavali ćirilično pismo. Mobilni operateri su dugo vremena radije slali SMS poruke svojim pretplatnicima pomoću transliteracije, jer s jedne strane to je omogućilo čitljivost poruke na svim telefonima, uključujući i zastarjele, a s druge strane — SMS poruke na ćirilici zauzimaju dvostruko više prostora i time su dvostruko skuplje (prilikom tipkanja latinicom, izuzev afrikata, svaki znak zauzima jedan bajt, a ćirilica dva bajta). Ovo je doprinjelo popularizaciji latinice u Srbiji, što su neki interpretirali kao potiskivanje ćirilice, nacionalnog pisma, iz uporabe.[1]

Vanjske povezniceUredi

  • Matica hrvatska - Vijenac Babyn Jar – stari i novi prijepori (o ukrajinskim imenima i preslovljavanju na latinicu u hrvatskom jeziku)

ReferenceUredi

  1. „"SMS poruke na ćirilici skuplje"”. 021.rs. 29. 12. 2011. https://www.021.rs/story/Info/Srbija/36720/SMS-poruke-na-cirilici-skuplje.html. Pristupljeno 14. 07. 2022.