Ovo je glavno značenje pojma Topaz. Za druga značenja, v. Topaz (razvrstavanje).

Topaz je mineral iz grupe nezosilikata, s kemijskom formulom Al2[SiO4](F,OH)2. Kristalizira u rompskom kristalnom sustavu i kristali su mu većinom prizmatični s piramidalnim završetkom, a često je prisutan i bazalni pinakoid. Što su otopine iz kojih kristaliziraju zasićenije, kristali su izduženiji.

Topaz

Općenito
KategorijaMineral
Kemijska formulaAl2[SiO4](F,OH)2
Identifikacija
Bojabezbojan ili žut, plavkast, zelenkast ili ružičast
Kristalni habituskratkoprizmatičan do dugoprizmatičan
Kristalni sustavrompski, k.r. mmm
Kalavostsavršena po {001}
Lomškoljkast
Mohsova tvrdoća8
Sjajstaklast
Indeks lomaNp = 1, 610 - 1,631 , Nm = 1,610 - 1,631, Ng = 1,617 -1,638
Ultraljubičasta fluorescencijau žutoj ili svijetlozelenoj boji
Ogrebbijel
Gustoća3,49 - 3,6
Prozirnostproziran do poluproziran
Bezbojni topaz, Minas Žerais, Brazil

Ima savršenu kalavost po plohi {001} pa se s draguljima od topaza i drugim kristalima treba rukovati oprezno, da bi se izbjegli odlamanje po plohama kalavosti. Također, po plohama prizme može se uočiti prutanje. Lom je školjkast do neravan. Topaz ima tvrdoću 8 (i nalazi se na Mohsovoj skali tvrdoće) te specifičnu gustoću 3.4-3.6, no ako je više OH-skupine u sastavu, gustoća će biti manja. Sjaj mu je staklast.

Čisti topaz je proziran, ali većinom ima u sebi nečistoća; tipični topaz je boje bijelog vina ili slamnatožut. Može biti i bijeli, sivi, zeleni, plavi, ružičast ili crvenkastožut te proziran do poluproziran. Kada se zagrije, žuti topaz obično postaje crvenkasto-ružičast. Može ga se i ozračiti, pa kamen postaje svjetliji te plavkastih nijansi. No, moramo imati na umu da kada ga ozračimo, topaz će i sam neko vrijeme zračiti, pa ga prije upotrebe moramo pustiti da se "ohladi".

Najnoviji trend u draguljarstvu je obrada topaza tako da mu se boje na plohama prelijevaju (iridiscencija), tako što ga se parnom depozicijom (tloženjem iz pare) premaže tankim slojem titan-oksida.

Prilikom izrade nakita od topaza pomoću pare se nataloži na topazu tanak sloj titanijum oksida, pa se takav topaz prodaje kao mistični topaz.

Nalazišta uredi

Topaz se obično nalazi u silikatnim magmatskim stenama granita i riolita. Obično se kristališe u granitnim pegmatitima ili u šupljinama, koje su ispunjene vazduhom u riolitnoj lavi. Takvi topazi se nalaze na planini Topaz u zapadnoj Juti u SAD. Može da se nađe i sa fluoritom i kasiteritom. Nalazišta topaza su u sledećim mestima:

Najveći topaz nađen je u Brazilu 1984. i nazvan je "El-Dorado". Težio je 6,2 kilograma i nalazi se u britanskoj kraljevskoj kolekciji.

Etimologija i istorijska i mitska upotreba uredi

Ime topaz dolazi od grčke reči topazios, što znači tražiti, a to je bilo ime ostrva u Crvenom moru, kojega je bilo teško naći i gde se kopao žuti kamen u antička vremena. Sam topaz bio je nepoznat u antička vremena. U srednjem veku ime topaz se koristilo kao oznaka za žute dragulje.

Reference uredi

Eksterne veze uredi