Otvori glavni meni

Anton Mrlak (3. 1. 1950 - Rožna dolina, Ljubljana, 27. 6. 1991), vojni pilot i kapetan 1. klase Jugoslavenske narodne armije čiji su nenaoružani helikopter SA 341 Gazelle srušili pripadnici slovenske Teritorijalne odbrane tokom Rata u Sloveniji 1991 godine.

Toni Mrlak
Kapetan JRZ-a Toni Mrlak tokom službovanja u JNA.
Kapetan JRZ-a Toni Mrlak tokom službovanja u JNA.
Biografski podatci
Datum rođenja 3. januar 1950. (1950-01-03)[1]
Mjesto rođenja ?, FNR Jugoslavija
Datum smrti 27. jun 1991. (dob: 41)
Mjesto smrti Rožna dolina, Ljubljana, SFR Jugoslavija
Nacionalnost Slovenac
Puno ime Anton Mrlak
Supruga Emilija (Mila) Mrlak
Vojna karijera
Godine u službi 1968 - 1991
Čin Kapetan I klase JNA.jpg Kapetan 1. klase[1]
Ratovi Rat u Sloveniji
Vojska Logo of the JNA.svg Jugoslavenska narodna armija
Rod vojske Jrvpvo.jpg Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo

BiografijaUredi

 
Kapetan Mrlak (krajnje lijevo) sa svojim helikopterom (registracijska oznaka: 664), isti onaj sa kojim je letio 27. 6. 1991 iznad Ljubljane kada je srušen.

Kapetan 1. klase Anton "Toni" Mrlak je rođen 3. 1. 1950 godine u obitelji Tone Mrlaka. Otac mu je bio vojni pilot, tako da je kapetan Mrlak nastavio obiteljsku tradiciju školujući se za pilota.[2] U početku je upravljao zrakoplovima Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ) u Skopju, no zbog zdrastvenih tegoba se prekvalificirao za pilota helikoptera, da bi potom bio prekomandiran i stacioniran u Mostaru.[3] U JRZ-u je izabrao i letio na helikopteru SA 341 Gazelle zbog užitka koji je pružao tokom leta. Bio je zapovjednik helikopterske eskadrile JRZ-a na Brniku.[2] Kapetan Mrlak je bio discipliniran i strog zapovjednik, no suosječan prema svojim ljudima.[3]

Kapetan Mrlak je Rat u Sloveniji dočekao u sastavu JRZ-a. Sa pilotom JRZ-a Jože Kalanom i navigatorom Bogomirom Šuštarom je planirao prebjeg na slovensku stranu, no nije htio prebjeći bez helikoptera na kojem je letio.[4] Prvog dana rata, 27. 6. 1991 godine, kapetan Mrlak je helikopterom vozio general-majora Marijana Vidmara. Kapetan Mrlak je nešto kasnije poletio iz kasarne "Boris Kidrič" u Šentvidu prema vojnoj pekari JNA u ljubljanskom kvartu Kodeljevo. Taj zadatak je trebao odraditi potpukovnik Staniša Mika Stamenković, no pošto je on nekoliko dana ranije preuzeo zapovjedništvo helikopterske eskadrile JRZ-a na Brniku, zadatak je bio dodijeljen kapetanu Mrlaku.[5] U 19 sati i 16 minuta, kapetan Mrlak je zajedno sa svojim navigatorom Bojančeom Sibinovskim poletio iz vojne pekare JNA u Kodeljevu. Sa nenaoružanim helikopterom JRZ-a SA 341 Gazelle (registracijska oznaka: 664) prevozili su kruh opkoljenim vojnicima JNA u kasarni na Krimu. Kapetan Mrlak je helikopterom letio nisko, po trasi kojom je obično letio, preko Rožne doline. Slovenska TO je, sa nebodera "Delova stolpnica", na helikopter kapetana Mrlaka ispalila dvije rakete Strela-2. Prva raketa nije pogodila cilj, neaktivirana je pala negdje kod parka Tivoli. Druga raketa je pogodila rep helikoptera, koji je odmah potom eksplodirao u zraku, te se raspao na dva dijela i srušio blizu križanja ceste Rožna dolina i Ceste III tj. nedaleko od austrijskog konzulata i studentskog doma u elitnom ljubljanskom naselju Rožna dolina. Na licu mjesta su poginuli kapetan Mrlak i navigator Sibinovski. Obaranje helikoptera je naredio Anton Krkovič (danas brigadir Slovenske vojske), koji je bio pod izravnim zapovjedništvom Janeza Janše. Kapetan Mrlak je još ranije, prije nego će biti srušen, razgovarao i dogovarao prebjeg na slovensku stranu sa Jelkom Kacinom.[6]

 
Srušeni helikopter JRZ-a (registracijska oznaka: 664) sa tijelima kapetana Mrlaka i navigatora Sibinovskog u pozadini.

Odmah nakon tragedije slovenska strana je rušenje helikoptera prikazala kao uspjeh TO Slovenije. Kao opravdanje za rušenje helikoptera naveli su prijetnju štabu tadašnjih republičkih organa Slovenije, iako se znalo da Gazelle JRZ-a nisu bile naoružane, te da helikopter poručnika Mrlaka nije letio prema središtu Ljubljane gdje se nalazio slovenski štab, već se dapače udaljavao od središta Ljubljane. Malo prije nego je srušen helikopter kapetana Mrlaka, slovenska TO je isto tako srušila helikopter Mil Mi-8 kod Iga, u povratku sa granice Republike Austrije i SFR Jugoslavije (SR Slovenije). Tom prilikom poginula su sva tri člana posade: kapetan avijacije Milenko Jorgić, poručnik avijacije Eldin Hrapović i vazduhoplovno-tehnički vodnik Miroslav Šandor.[6][7]

Draga Potočnjak, šogorica kapetana Mrlaka, je 2013 izdala knjigu "Skrito povelje" o tragediji kapetana Mrlaka i navigatora Sibinovskog. Potočnjak tvrdi da je pravi razlog za rušenje helikoptera bila slovenska propaganda, kojom je tadašnje vodstvo htjelo motivirati slovensku TO.[6] Supruga poručnik Mrlaka je 2013 izjavila da on nije znao za zabranu letenja nad Ljubljanom na dan kad je bio srušen, a koju je izdala TO. Kapetan Mrlak je još u augustu 1990 odlučio surađivati sa slovenskom stranom tj. sa TO Slovenije. [3]

2000 godine kapetanu Mrlaku je priznat status palog borca za neovisnost Slovenije, nakon što se njegova supruga devet godina borila da dokaže da se u uniformi JNA borio za Sloveniju.[2] Sam Jelko Kacin je pritom potvrdio da je kapetan Mrlak surađivao sa TO Slovenije.[3] Na mjestu rušenja njegova helikoptera danas stoji spomenik.

 
Spomenik kapetanu Mrlaku na mjestu rušenje njegovog helikoptera.

ObiteljUredi

Kapetan Mrlak je bio oženjen za Emiliju (Mila) Mrlak sa kojom je imao sina Tomaža (r. 1977) i kći Bredu (r. 1979). Tomaž Mrlak je pošao očevim stopama, školovavši se za vojnog pilota.[3]

ReferenceUredi

  1. 1,0 1,1 Ivan Matović, Stanoje Jovanović, 1991, str. 82
  2. 2,0 2,1 2,2 ((sl)) Patricija Maličev (22. 6. 2013). Zakaj je moral umreti Toni Mrlak?. Delo. Arhivirano iz originala na 9. 10. 2014. Preuzeto 30. 6. 2014
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 ((sl)) Alma M. Sedlar (30. 8. 2013). “Tonijeva smrt ni doživela sodnega epiloga. A nekdo je zanjo odgovoren.”. Primorske novice. Arhivirano iz originala na 9. 10. 2014. Preuzeto 1. 7. 2014
  4. ((sl)) Tomaž Švagelj (25. 6. 2011). Desetdnevna vojna: stvar življenja in smrti, pot do obstanka in uničenja. Delo. Arhivirano iz originala na 18. 11. 2014. Preuzeto 18. 11. 2014
  5. ((sl)) Toniju Mrlaku v spomin, drugim opomin?. Dnevnik (19. 6. 2012). Arhivirano iz originala na 18. 11. 2014. Preuzeto 18. 11. 2014
  6. 6,0 6,1 6,2 ((sl)) Jure Trampuš (28. 6. 2013). Skrito povelje. Mladina. Arhivirano iz originala na 9. 10. 2014. Preuzeto 30. 6. 2014
  7. Dr Kosta Nikolić, Rat u Sloveniji 1991. (Istorija XX veka – br.2/2011), Institut za savremenu istoriju, Beograd

LiteraturaUredi

  • Ivan Matović, Stanoje Jovanović (1991). Istina o oružanom sukobu u Sloveniji, Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar.