Otvori glavni meni
Tomislav Maretić
T. Maretić, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Zagreb, 1899.

Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.

Predavati je počeo u zimskom semestru akademske godine 1885/1886., staroslovensku gramatiku i postanak ćirilskog i glagolskog pisma, na Kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I u Zagrebu («za filologiju slavjansku s osobitim obzirom na povijest jezika i literature hrvatske i srpske»). Do 1914/1915., kada je umirovljen, predavao je mnoge predmete iz slavenske, indoevropske, germanske, klasične i poredbene lingvistike, pa čak i historijsku etnografiju; predavao je i metriku narodnih pesama i tumačio ih. Od 1914. posvećuje se radu na Rječniku Jugoslavenske akademije, ali se nastavi vraća 1919. i ponovo predaje do 1926. Za Rječnik JAZU uredio je odrednice od reči maslo do reči pršutina, tj. od VI dela do XII dela gotovo 6.000 stranica rečničkog teksta.

ZanimljivostiUredi

Tomislav Maretić u svojoj raspravi "Pravopisni nedostaci“, poštujući naučnu istinu, zapisao je: "Obrazovani Srbi i ne slute koliko su sretni što su oni jedini narod u Europi koji se može dičiti savršenim pismom, i pravopisom, to jest takvim u kojemu za svaki glas služi osobito slovo, a od njih se ni jedno ne uzima za više glasova nego samo za jedan jedini. Ćirilica ima taman toliko slova koliko srpski jezik ima glasova, to jest i slova i glasova ima po trideset… Hrvatska je latinica doduše savršenija od engleske, francuske i njemačke, ali manje savršena od srpske ćirilice – jer slovni znaci Lj, Nj, Dj, Dž zadaju velike muke strancima i školskoj omladini kada se čitaju kao jedan glas, a kada kao dva glasa“.

Lj - Љ, Nj - Њ, Dj - Ђ, Dž - Џ

Glavna djelaUredi

  • Lekcionarij Bernarda Spljećanina, izdao T. Maretić, JAZU, 208 str., Zagreb, 1885
  • Nov prilog za istoriju akcentuacije hrvatske ili srpske, JAZU, 225 str., Zagreb, 1885.
  • O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba, JAZU, 150 str., Zagreb, 1886.
  • Veznici u slovenskijem jezicima, JAZU, 299 str., Zagreb, 1887.
  • Slaveni u davnini, Matica hrvatska, 256 str., Zagreb, 1889.
  • Kosovski junaci i događaji u narodnoj epici, JAZU, 115 str., Zagreb, 1889.
  • Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, JAZU, 406 str., Zagreb, 1889.
  • Slavenski nominalni akcenat s obzirom na litavski, grčki i staroindijski, JAZU, 64 str., Zagreb,1890.
  • Život i književni rad Franje Miklošića, JAZU, 113 str., Zagreb, 1892.
  • Gramatika hrvatskoga jezika za niže razrede srednjih škola, Izdanje Kugli, 270 str., Zagreb, 1899.
  • Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, Kugli, 700 str., Zagreb, 1899. (2. izdanje 1931., 3. izdanje 1963)
  • I. S. Turgenjev u hrvatskim i srpskim prijevodima, JAZU, 113 str., Zagreb, 1904.
  • Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika: priredio u više navrata ukupno preko 5.300 stranica (šest golemih knjiga)
  • Metrika narodnih naših pjesama, JAZU, 200 str., Zagreb, 1907.
  • Naša narodna epika, JAZU, 263 str., Zagreb, 1909.
  • Jezik slavonskijeh pisaca, JAZU, 88 str., 1910
  • Jezik dalmatinskijeh pisaca XVIII. vijeka, JAZU, 92 str., Zagreb, 1916.
  • Hrvatski ili srpski «jezični savjetnik», Jugoslavenska njiva, 509 str., Zagreb, 1923.
  • Metrika muslimanske narodne epike, JAZU, 138 str., Zagreb, 1936
  • Rječnik JAZU, od riječi maslo do reči pršutina (VI—XII deo), 1914-1938.

BilješkeUredi

Vanjske povezniceUredi