Tiwa

Tiwa (Tigua, Tihua, Tiguex), grupa pueblo plemena porodice Tanoan sa gornjih voda Rio Grande u Novom Meksiku i izdancima u Teksasu i Chihuahui u Meksiku. Tiwa Indijanci dijele se na četiri glavne plemenske zajednice Sandia, Taos, Isleta (sa Isleta del Sur) i Picuris. Danas poglavito žive na rezervatima Novog Meksika.

Ime uredi

Ime Tiwa dolazi od Ti'wan (pl. Tiwesh'), njihovog vlastitog imena, koje se kroz povijest spelovalo na više načina: Tebas, Tigua, Tiguex, Tihuas i Chiguas. Naziv E-nagh-magh koristi Lane (Schoolcraft, 1851-57) da označi jezike nekih plemena, kao što su Taos, Picuris, Tesuqua, Sandia," etc.

Povijest uredi

Tiwe su u kontaktu sa prvim Španjolcima još u prvoj polovici 16. stoljeća. Prvi dolazi Coronado 1540-42, a veze sa ovim pridošlicama ubrzo će postati neprijateljske i rezultirati zarobljavanjem dvaju puebala. U kasnijim godinama posječuju ih tri misionara (1581) Agustin Rodriguez, Francisco Lopez, i Juan de Santa Maria, u pratnji 8 vojnika i sedam indijanskih slugu. No Indijanci su ih poubijali. Antonio de Espejo putuje u ovaj kraj 1584. zajedno sa 14 Španjolaca, a nedugo poslije (1591) Portugalac Gaspar Castaño de Sosa i (1598) Juan de Oñate. Godine 1680 učestvuju u Pueblo ustanku. Guverner u Santa Feu Antonio de Otermín napada na jedini nenapušteni pueblo Isleta i zarobljava 500 Indijanaca od kojih većinu naseli kod El Pasoa u Teksasu. Ovdje sebi sagradiše pueblo Isleta del Sur. Rana Tiwa populacija iznosila je oko 12,200 duša (1680.). Kasnije im je broj znatno manji: 1,491 (1805), 1,575 (1850.), 1,163 (1860.), 1,650 (1910.), 2,122 (1937.).

Sela (puebli) uredi

Kod Tiwa kroz povijest poznati su slejdeći puebli:

Alameda, na istočnoj strani Rio Grande (oko 16. km od Albuquerquea.
Bejuituuy, na jugu Tiwa-teritorija, na mjestu današnjeg Los Lunas.
Carfaray, istočno od Rio Grande.
Chilili, na zapadnoj strani Arroyo de Chilili, oko 30 milja jugoistočno od Albuquerquea.
Isleta, zapadna obala Rio Grande, oko 12 milja južno od Albuquerquea.
Isleta del Sur, kod El Pasoa, Teksas.
Kuaua, blizu Bernalilloa.
Lentes, zapadna obala Rio Grande, blizu Los Lunasa.
Manzano, kod današnjeg Manzanoa.
Mojualuna, u planinama kod puebla Taos.
Nabatutuei, lokacija nepoznata.
Nachurituei, lokacija nepoznata.
Pahquetooai, lokacija nepoznata.
Picuris, oko 40 milja sjeverno od Santa Féa.
Puaray, kod Bernalilloa.
Puretuay, na mesi Shiemtuai, ili Mesa de las Padillas, 3 milje sjeverno Islete.
Quarai, u okrugu Valencia.
San Antonio, kod današnjeg San Antonija.
Sandia, istočna obala Rio Grande, 12 milja sjeverno od Albuquerque.
Santiago, na Mesa del Cangelon.
Senecu del Sur, ovaj pueblo osnovali su Senecu Indijanci, a naseljavali su ga zajedno, Chihuahua, Meksiko.
Shumnac, blizu Chililija.
Tajique, kod Belena, na južnoj obali Arroyo de Tajique.
Taos, na Taos Riveru u okrugu Taos.

Ostali puebli su davno napušteni, to su:

Ranchos, 3 milje južno od Taosa.
Shinana, na on Rio Grande blizu Albuquerque.
Tanques, ib.
Torreon, na mjestu današnjeg Torreona.

Puebli čija je lokacija nepoznata: Acacafui, Guayotrí, Henicohio, Leyvia, Paniete, Poxen, Trimati, Tuchiamas i Vareato.

Kultura uredi

Kultura Tiwa Indijanaca je kultura pueblo plemena američkog Jugozapada koju karakteriziraju pueblo-naselje i uzgoj kukuruza, kao glavne kulture. Tradicionalni ženski dres je crna "manta" koja se preko bijwele bluze nosi preko jednog ramena. Danas su kao i ostali puebli vješti u izradi dekorativnih predmeta od tirkiza, srebra i koralja.

Literatura uredi

Dallas Morning News, January 29, 1989. Rex E. Gerald, ed., Aboriginal Use and Occupation by Tigua, Manso, and Suma Indians (New York: Garland, 1974).
Frederick Webb Hodge, ed., Handbook of American Indians North of Mexico (2 vols., Washington: GPO, 1907, 1910; rpt., New York: Pageant, 1959).
Joe S. Sando, The Pueblo Indians (San Francisco: Indians Historian Press, 1976).
Bill Wright, The Tiguas: Pueblo Indians of Texas (El Paso: Texas Western Press, 1993).